Bivši saradnik američke Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA) Edward Snowden, koji je svijetu objelodanio aferu o globalnom praćenju komunikacija koje vrši ova agencija, rekao je danas da novinari ne mogu da pobijede tajne službe u borbi za privatnost uz pomoć tehnologije, već treba da se bore uz pomoć naslovnih strana novina.
“Ne možete imati smislenu slobodu medija bez privatnosti, bez privatnog prostora ne možete zaštititi svoje izvore”, rekao je bivši tehničar NSA u intervjuu novinarima njemačkog lista “Ze Deutsche Zeitung” putem video-veze iz Rusije, prenosi “Jutarnji list”.
Snowden je u Rusiji dobio azil nakon što je američka vlada raspisala potjernicu za njim zbog curenja povjerljivih informacija.
Iako je 2013. pokušao da upozori službene institucije na ilegalne programe prikupljanja podataka o američkim građanima, sve njegove prijave su bile ignorisane, pa je svoje otkriće podijelio sa novinarima britanskog “Guardiana” i američkog “Washington posta”.
Na pitanje kako novinari mogu da se zaštite od obavještajnih službi, odgovorio je da je borba za privatnost više političko pitanje nego tehničko.
“Šifrovanje (enkripcija) vas može zaštititi od masovnog špijuniranja, ali vas ne može spasiti kada postanete meta nadgledanja”, rekao je Snowden.
U tekstu koji su objavili listovi, navodi se da se “radi o ratu između sve siromašnijih novinskih redakcija i najbogatijih obavještajnih agencija svijeta, a na njihovu stranu sve češće staju i privatne kompanije”.
“Američka telekomunikaciona kompanija AT&T prikuplja telefonske podatke još od 1986. godine, a podatke s odašiljača za mobilne telefone od 2008. godine, svoje podatke prodaje američkoj vladi uz administrativne naloge koji ne zahtijevaju potpis sudija”, stoji u tekstu.
Navodi se i da “privatne kompanije proizvode i zloćudne programe, uz pomoć kojih države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata mogu da nadgledaju svoje građane koji se zalažu za demokratiju i ljudska prava”. Intervju se održava u sklopu samita Globalne mreže urednika u Minhenu, gdje su se okupili njemački, austrijski, švajcarski, rumunski i francuski novinari i medijski djelatnici.
