Gašenje Agrokora, i prenos Agrokorovih preduzeća u Fortenovu grupu za firme iz BiH neće donijeti ništa negativno u narednom periodu, tvrde iz nove uprave ovog koncerna. Uvjeravaju da će radna mjesta biti sačuvana, ali i da će se ulagati u razvoj.
Iz Ekonomskog instituta Sarajevo-upozoravaju-proces u Fortenova grupi, ali i svim drugim preduzećima u BiH treba institucionalno pratiti kako se ne bi ponovio neki novi Agrokor. Apeluju na Konkurencijsko vijeće da odgovorno radi svoj posao.
Nakon prelaska Agrokorovih preduzeća u strukturu Fortenove, preduzeća poput Konzuma dobiće u nazivu dodatak plus. No šta će ova promjena zaista značiti za kompanije u BiH nije posve jasno.
“Ovo bi trebalo da označi jasnu vlasničku strukturu Agrokora ili onoga što je od Agrokora ostalo. Novi stari vlasnici Agrokora će nastojati po mom mišljenju, i tako je najavljeno da cijeli sistem Agrokora i kompanije stabilizuju, učine ih jačim i vjerovatno se u nekoj fazi izvrši nova podjela udjela”, rekao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine BiH.
Na pitanje kolika je vrijednost Agrokorovih preduzeća u BiH, da li imaju i kolika su im dugovanja, te da li je prije preuzimanja od strane Fortenove urađena procjena, iz novoformiranje grupacije bez preciznog odgovora.
Iz Fortanove grupe poručuju da ove promjene u kompaniji neće imati negativne konsekvence na kompanije koje su u okviru Agrokora poslovale do sada u BiH. Naprotiv najavljuju pozitivne pomake:
“Svi ugovori o radu zaposlenika preneseni su na Fortenova grupu pod istim uvjetima, a sve kompanije nastavljaju svoje poslovanje u skladu s planovima. Primjerice, u Konzumu BiH u završnoj su fazi pripreme za otvorenje pet novih prodavaonica, a s nizom otvorenja će se započeti u travnju.”
Pad Agrokora, i slabljenje Konzuma u BiH je otvorilo tržište za rast konkurencije. Zbog toga će Konzumu, i ako dođe do potpune stabilizacije biti teško povratiti raniji položaj kažu u sarajevskom Ekonomskom institutu. Upozoravaju da se zbog nereagovanja institucija BiH, tačnije Konkurencijskog vijeća, omogućen nekontrolisan rast Konzuma, što je na koncu dovelo do kraha ove kompanije.
“Moramo voditi računa da se ne pojave neki novi Agrokori, neki naši bosanski Agrokori, voditi računa u kom pravcu se razvijaju biznisi, da li ta preuzimanja vode nekakvoj koncentraciji. Da li su neki previše narasli u smislu da predstavljaju neku vrstu sistemskog rizika”, kazao je Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo.
Na upite, da li su upoznati sa promjenom vlasničke strkuture nad Agrokorovim preduzećima i onome šta ona predstavljaju iz Savjeta ministara, te entitetskih vlada zvanične odgovore nismo dobili. Nezvanično, ove institucije nisu upoznate sa posljednjim dešavanjima u jednom od najvećih koncerna u regionu.
