Pitamo se da li je za slavlja povlačenje iz procedure evropskih zakona, neprovođenje fiskalne reforme, i to što su teško oboljeli bez lijekova i terapija
Kada se pojavila fotografija na kojoj premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i ministar unutrašnjih poslova u Vladi FBiH Ramo Isak režu tortu, pomislio sam da je nekome od ministara u Vladi rođendan. Ipak, prevario sam se. Vlada Federacije BiH, pazite sad, slavi prvu godišnjicu svog rada. Osmijesi na licima dužnosnika su prisutni. Međutim, postavlja se pitanje da li je prva godina mandata izvršnog organa vlasti zaista vrijedna slavlja i zaslađivanja.
Ako uzmemo u obzir šta je sve propustila uraditi Vlada FBiH, shvatit ćemo da za slavlja prostora nema. Jedino za šta je bilo prostora jeste da se nakon godinu dana obnašanja funkcija objasni građanima zašto određene stvari nisu urađene, te zašto su neki potezi urađeni nezakonito.
Propuštene reforme i sakriveni zakoni
Te vrste samokritike i razumijevanja situacije nema. Jedino što bismo mogli čuti od federalnih zvaničnika jesu neki pozitivni pomaci koji su načinjeni. Istina, bilo ih je, ali sigurno ne u mjeri da bi se slavilo. Rad Vlade u prvoj godini mandata obilovao je usvajanjem strategija, ili započinjanjem postupka izrade određenih strategija. Konkretnijih, opipljivijih rezultata baš i nema. Jedino što je opipljivo jeste kreditno zaduživanje Vlade FBiH za izvršenje budžetskih obaveza.
Krenimo redom. Od zakona. I to ključnih. Vlada Federacije preuzimanjem dužnosti obećala nove fiskalne zakone (zakon o doprinosima, zakon o porezu na dohodak, zakon o minimalnoj plaći). Nakon prve godine mandata nema ih i ko zna kada će ih biti. Neki ministri su prošle godine čak najavljivali da će u Federaciji BiH od 1. januara 2024. godine minimalna plata iznositi 1.000 KM. Nema je. Minimalna plata je 619 KM.
O reformi poreskog sistema priča se godinama. Godinama rasterećenje od fiskalnih i parafiskalnih nameta traži poslovna zajednica i u tim silnim apelima učestvovala je i politička struktura koja sada čini vlast u Federaciji. Godinama su od prethodne vlade tražili rasterećenje privrede, a kada su dobili priliku da to sami urade – stali su.
Sjećamo li se Finansijske policije?
Isto kao što su stali s pričom o Finansijskoj policiji FBiH. Kada je prethodna Vlada kojom su rukovodili SDA, SBB i HDZ BiH predložila, a Parlament FBiH početkom 2021. godine usvojio Prijedlog zakona o računovodstvu i reviziji, tadašnja opozicija, prvenstveno SDP insistirao je na priči kako se ukida Finansijska policija FBiH, odnosno da joj se oduzimaju važne nadležnosti i prebacuju Poreznoj upravi.
Podsjetimo, u tim upozorenjima SDP nije bio sam, upozoravali su i inspektori Finansijske policije, koji su pisali pisma federalnim parlamentarcima i od njih tražili da ne glasaju za izmjene zakona koje će oslabiti ulogu Finansijske policije. Ali, uzalud. Niko ih nije slušao.
Danas, godinu dana nakon što SDP ima svog premijera i ministre u Vladi FBiH, nismo dobili novi zakon kojim bi se ukinula loša rješenja po Finansijsku policiju, a na koja je ukazivao – SDP.
Dakle, potpuno ista priča kao s fiskalnim zakonima. Dok smo u opoziciji tražit ćemo reforme i zakonit rad, a kad pređemo u vlast sve ćemo da zaboravimo i da pričamo o strategijama.
Nažalost, razočarenja s fiskalnim zakonima i s Finansijskom policijom ne završavaju. Tu je i niz drugih zakona koje je aktuelna Vlada na čelu s premijerom Nikšićem povukla iz parlamentarne procedure dolaskom na vlast krajem aprila prošle godine i nikada ih više nije vratila.
Prije svega, radi se o zakonima koje je Federacija BiH morala usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina napravila veći napredak na putu ka Evropskoj uniji. To su Prijedlog zakona o sukobu interesa FBiH i Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije.
Podsjetimo, u parlamentarnu proceduru je prethodna vlada uputila Prijedlog zakona o sukobu interesa koji ispunjava osnovne međunarodne standarde i koji bi osigurao imenovanje komisije nadležene za odlučivanje o sukobu interesa. Aktuelna vlada je povukla navedeni prijedlog i isti ili bolji nije dostavila Parlamentu. Kao rezultat takvog djelovanja, dobili smo nastavak nezakonitih imenovanja Vlade FBiH koja prolaze nekažnjeno.
Nezakonita imenovanja nastavljena
Naime, već na početku mandata, u maju prošle godine nezakonitim imenovanjem direktora Autocesta FBiH, Vlada je na neki način pokazala da će ići u smjeru bivše Vlade kojom je rukovodio Fadil Novalić, a koja je također u istu instituciju nezakonito imenovala direktora. Na ovome nije stalo, pa je Vlada nezakonito imenovala i v.d. direktora BH Telecoma, a u Upravnom odboru Elektroprivrede BiH su ponovo završili stranački ljudi. Stranački ljudi, iako je depolitizacija javnih preduzeća obavezna. Stranački ljudi koji su odlučili gubitak Elektroprivrede BiH nadomjestiti tzv. blok tarifama.
U pojedine federalne institucije su imenovani bliski srodnici federalnih ministara, a nastavljena su i nezakonita imenovanja u nadzorne odbore javnih preduzeća. Primjeri imenovanja u Nadzorni odbor Razvojne banke su samo potvrdili priču s početka teksta, da je SDP dok je bio opozicija kritikovao nezakonita imenovanja, a kada je došao na vlast, istu praksu je nastavio.
I u borbi s odmetnutim javnim preduzećima, a koja su spriječila Ured za reviziju FBiH da izvrši finansijsku reviziju, Vlada FBiH je posustala. Umjesto da federalnim revizorima omogući da izvrše svoju zakonsku obavezu, Vlada je samo nastavila da novcem iz budžeta hrani preduzeća koja su s kapije vraćala federalne revizore.
Moramo da pričamo i o nečemu što najviše tišti građane, a to je stanje u zdravstvu. Iako bi vlast trebala najviše da brine o teško bolesnima, tu se ne nazire kraj problemima za pacijente. I u ovoj godini Vlada je prekršila zakonsku normu i nije izdvojila zakonski minimum novca za potrebe Fonda solidarnosti iz kojeg se liječe teško oboljeli.
Stanje u Kliničkom centru u Sarajevu je jako loše. S Onkologije u Sarajevu se pacijenti vraćaju bez terapije jer nema osnovnih lijekova. Na pojedine nalaze onkološki pacijenti čekaju i po dva mjeseca.
Liste čekanje odavno rastu, a Vlada ne poduzima ništa kako bi konačno teško oboljeli bili prioritet broj jedan. Pacijentima trebaju lijekovi, od priče o strategijama koristi nemaju.
