Da li svjedočimo političkoj krizi koja će ogoliti sve političke aktere do kraja i pokazati stvarno stanje stvari ili je u pitanju još jedna “kriza na papiru” koja ima za cilj sakriti tešku finansijsku sitaciju u BiH? Šta hoće Dodik?
Milorad Dodik pokrenuo je spiralu događaja za koju je u ovom času teško predvidjeti kako će završiti ali očigledno je da su napetosti na relaciji sa međunarodnom zajednicom a posebno prema instituciji OHR-a na vrhuncu.
Objavljenim ukazima i zakonima koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, prestaje obaveza da se odluke Visokog predstavnika objavljuju a zatim i primjenjuju na teritoriji Republike Srpske.
Podsjetimo, Službeni glasnik Republike Srpske nije objavio ni posljednje odluke Visokog predstavnika u vezi sa poništavanjem ovim Zakona, niti izmjene Krivičnog zakona, koji se tiču “narušavanja ustavnog poretka”, a sve to desilo se prije nego što su ukazi o neobjavljivanju bili objavljeni u Službenom glasniku.
“Krivični zakon BiH na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo, a te izmjene će osigurati i pravni osnov za tužioce da oni poduzmu aktivnosti. Oni koji narušavaju ustavni poredak moraju biti procesuirani, oni će snositi posljedice za svoje postupke. Dozvolite dam jedno upozorenje: Sve opcije su na stolu!. Vi znate koji je to spektar bonskih ovlaštenja koji imam na raspolaganju. Sve opcije su i dalje na stolu. Nadam se da će se politički akteri urazumiti”, naveo je Šmit na konferenciji za novinare.
Iz Republike Srpske stiže odgovor u vidu objavljivanja poništenih Šmitovih zakona.
Naime, ukazi Milorada Dodika o proglašenju izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske koji su objavljeni u Službenom glasniku, stupaju danas na snagu.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić koji je potvrdio odluke o objavljivanju ukaza predsjednika Republike o proglašenju ovih zakona, rekao je “da ne dozvoljava nikakve pritiske na Službeni glasnik i da samo rade svoj posao”.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je u svojoj reakciji da će Službeni glasnik i ubuduće raditi svoj posao u skladu “sa zakonom”
“Službeni glasnik Srpske objavljuje sve dokumente koje usvoji Narodna skupština Srpske” rekao je Višković.
Iz Delegacije u EU saopšteno je u subotu da su Dodikovi ukazi nemaju pravnu valjanost.
“Ova eskalacija ne vodi BiH naprijed. To produbljuje političku krizu, dovodi do dalje pravne nesigurnosti i odvraća ulaganja – negativno utiče na živote građana” dodaje se u objavi Delegacije na Tviteru.
Na drugoj strani, OHR je još uvijek sastavni dio političko- pravnog sistema BiH i zadužen je za sprovođenje Dejtonskog sporazuma
Bivši sudija Suda BiH Vlado Adamović izjavio je ranije za BUKU kako je svejedno šta će oni da urade u tom pogledu.
“Znate zašto? Zato što odluke Visokog predstavnika važe kada ih on objavi, a kada se objavi u zakonu Republike Srpske, onda to znači da su prihvaćene i od domaćih organa. Međutim, prihvatili ih ili ne prihvatili, one su na snazi” kaže Adamović za BUKU.
Na pitanje je li pravno moguće da se zakoni ne objavljuju u Službenom glasniku Republike Srpske Adamović odgovara da je pravno sve moguće ali je pitanje da li je to normalno.
“Svako može napisati šta hoće, ali je to pitanje važenja tih zakona. Njih kad Visoki predstavnik objavi, oni važe. Sve odluke Visokog predstavnika važe od onog dana od kada ih on objavi. A domaći organi to mogu prohvatiti ili ne. Imate Zakon o VSTV-u – proglasio Visoki predstavnik, a nekoliko godina kasnije usvojio Parlament” rekao je Adamović za BUKU
Iz Federacije BiH žestoke osude političkog djelovanja Milorada Dodika, saopštavaju kako Dodik krši Dejtonski mirovni sporazum, što je u svom tvitu naveo i američki državni sekretar Entoni Blinken.
Blinken je na zvaničnom Twitteru napisao da Dodik “potpisivanjem zakona kojim se odbijaju ovlaštenja visokog predstavnika krši se Ustav Bosne i Hercegovine i potkopava Dejtonski sporazum”.
“SAD podržavaju OHR BiH kao i suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine”, naveo je u svojoj poruci američki državni sekretar.
Ako se krši Ustav Bosne i Hercegovine , je li onda u pitanju državni udar?
Da li Dodikovi potezi imaju u sebi elemente krivičnog djela i da li su tužioci formirali predmet pitali smo i Tužilaštvo BiH.
„Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije za provedbu zakona, prate situaciju u pogledu postojanja elemenata kazenih djela iz nadležnosti Tužiteljstva BiH. Tužitelji će u tom smjeru provjeriti sve dostupne informacije o čemu će javnost biti obaviještena“, rekao je za BUKU portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Tokom vikenda Tužilaštvo BiH priznalo je da je formiran tim od tri tužioca, a iz Republike Srpske je odgovoreno kako će Republika Srpska štititi svoje institucije i građane.
Nešto blaži bio je posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar, koji je kazao da još nije došlo do tačke kada je potrebno preduzeti drastične mjere u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. A za Eskobara ta crvena linija jeste najava referenduma do Nove godine.
“Ako uistinu do toga dođe, mi ćemo reagovati vrlo oštro. Neće biti raspada Bosne i Hercegovine. SAD neće odustati od Dejtonskog mirovnog sporazuma i naših obaveza prema toj zemlji. Nadamo se da Dodik neće ići tako daleko i da je to samo politička retorika. Ali ako nije, spremni smo reagovati političkim sredstvima poput sankcija i Bonskih ovlašćenja”, naveo je Eskobar.
Koliko daleko je Dodik spreman ići, to niko u ovom trenutku ne može reći, ali mnogi smatraju da je do crvene linije već došao. Radi se o potezima, koji će imati nesagledive posljedice po region. Tako su Dodikove akcije prokomentarisali u svom saopštenju lideri Trojke, inače Dodikovi partneri u Savjetu ministara.
Najavljeno vruće meteorološko ljeto, tako ima svoj dodatak u vidu političke vreline. Ko će se na kraju spržiti, vidjećemo?
Na pitanje da li Dodikovi potezi imaju elemente državnog udara Aleksandar Jokić, pravnik iz Banjaluke kaže kako “nije siguran šta jeste, odnosno ima li ovo postupanje poseban naziv, ali državni udar nije”
“Napominjem, SNSD je dio vladajuće koalicije i ništa od ovoga se nije dešavalo dok se koalicija na BH nivou nije formirala. Što dokazuje da cilj ovog ponašanja nije urušavanje tih institucija i stečenih funkcija” kaže Jokić.
On kaže da što se tiče krize u kojoj se nalazimo, da čim građani krizu ne osjete to znači da je ona simulirana.
“Kriza će biti onog trenutka kada bude osjetna u prodavnici i na računima za komunalne usluge. Do tada je kriza samo ,,na papiru”” kaže naš sagovornik.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže ovo stanje u kojem se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi može se, ako ćemo stvari nazvati pravim imenom, označiti kao državni udar, izveden na „miran i demokratski način“.
“Akteri koji su pokrenuli ovu pravnu akciju nisu očekivali da će Visoki predstavnik, kojeg ionako ne priznaju, izmijeniti Krivični zakonik BiH, pa sve nepravne radnje, ne samo nasilni državni udar, smjestiti u krivična djela. Oni i dalje uporno ostaju na stajalištu da čine veliki doprinos demokratizaciji društva, te udare na Ustavni sud BiH i njegovu suspenziju na teritoriji entiteta vide kao borbu za slobodu Republike Srpske, koju su ovim postupcima stavili na pladanj. Ako udarate na temelje na kojima je nastala Republika Srpska i ako ona postoji zahvaljujući tom istom Dejtonskom ustavu, onda je riječ o pogrešno postavljenim premisama i zamkama kojima manipulišete za internu upotrebu sa posljedicama neslućenih razmjera za čitav region” kaže Topić.
Kako ističe, oni se pri tome uzdaju u potpunu kontrolu koju imaju nad policijskim agencijama u BiH i pravosudnim institucijama, nemogućnost da Visoki predstavnik sprovede svoje zamisli i odluke u djelo.
“Sve to čine uz zaleđinu bratske Rusiju koja ne učestvuje više u radu Savjeta sa sprovođenje mira niit finansira OHR, podršku prijateljske Mađarske u sprečavanju uvođenja sankcija Evropske unije pojedincima iz Republike Srpske, „ispruženu ruku“ koalicionih poartnera na državnom nivou, koji vjeruju da lijepa riječ gvozdena vrata otvara i Gabriela Eskobara, koji im daje vjetar u leđa – i koji ne vidi ništa sporno u ovim akcijama dok se Republika Srpska potpuno ne izdvoji iz BiH. Sve one koji stvari vide drugačije pa ih tako i označe izložit će ruglu i omalovažavanju. Bahatost je postala jedinica mjere političke kulture u ovoj zemlji” zaključuje sagovornica BUKE.
