Staljin je namjeravao ubiti Josipa Broza Tita 1947. godine. Poslao je dva doktora na Brdo kod Kranja da operiraju Titu slijepo crevo, ali sa – zaraženim instrumentima. Oba doktora Tito je poslao Staljinu u mrtvačkim kovčezima natrag u Moskvu.
Potvrda atentata nalazi se, kako pišu beogradske “Večernje novosti”, u “Zbirci dokumenata o jugoslavensko – sovjetskim odnosima 1945.- 1956. godine“ koja je nedavno objavljena. U toj zbirci nalazi se dvjesto do sada javnosti nepoznatih dokumenata, koji su se nalazili u sovjetskim, a danas u ruskim arhivima. Zanimljivo je to što su objavljeni dokumenti obje strane o istim događajima, što ovoj knjizi daje posebnu draž i, kako kaže jedan od autora sa srpske strane dr. Ljubodrag Dimić, knjiga se čita kao da je riječ o trileru.
Misteriozne smrti
Atentat na Broza trebala su izvršiti dvojica sovjetskih stručnjaka Bakeljev i Smotrov. Oni su i operirali Tita na Brdu kod Kranja, ali ubrzo je Brozu pozlilo, pa su ga spasili drugi doktori. Jedan od sovjetskih doktora neposredno nakon toga navodno je počinio samoubistvo, a drugi je umro od infarkta, te su njihova tijela poslana u mrtvačkim kovčezima u Moskvu. Razgovor Staljina, Molotova i Kardelja 1947. godine, koji se nalazi u ovom zborniku, potvrđuje da je bilo nečega čudnoga u smrti dvojice sovjetskih liječnika, prema čemu se Staljin ironično odnosi u razgovoru, i što potvrđuje da je njihova smrt posljedica atentata.
U jednom od dokumenata piše da se Staljin, u razgovoru s Eduardom Kardeljem, visokim jugoslavenskim dužnosnikom, zanimao “kako stoje stvari s Crkvom u Jugoslaviji”. Kardelj je odgovorio da je sve do osude Alojzija Stepinca većina katoličkih svećenika vodila žestoku borbu protiv vrha jugoslavanske države.
Kardelj, dalje u razgovoru, konstatira da se veći broj svećenstva kompromitirao nakon osude Alojzija Stepinca, da im narod “sve manje vjeruje”. Kardelj govori da se i pravoslavnim svećenicima “daju određene subvencije” i da tu “stvari mnogo bolje stoje”, zahvaljujući, kako kaže Kardelj, dolaskom patrijarha Gavrila na čelo Pravoslavane crkve.
Zanimljivo je i otkriće, na što upućuju objavljeni dokumenti, da razlaz Staljina i Josipa Broza nije bio na ideološkoj, već na vanjskopolitičkoj razini. Sovjeti su jugoslavenskom vrhu zamjerali što bez dogovora s njima poduzimaju samostalno korake (obustavljaju slanje trupa u Albaniju) , što rade na takozvanoj Balkanskoj federaciji Jugoslavije, Bugarske i Albanije i što vrh jugoslavenske države štiti svog veleposlanika Vladimira Velebita, inače rođenog Zadranina, za kojega su sovjeti tvrdili da je “britanski špijun”.
(VisokoIN)
