Većina svjetskih znanstvenika ne spori više da će do 2050. godine, uslijed otopljavanja i podizanja razine mora, padaline biti znatno obilnije, vjetrovi snažniji, poplave na Starom kontinentu razornije i češće. Stručnjaci se jedino ne slažu u predviđanju razmjera prirodnih katastrofa.
Nije novost da će se u Europi do sredine stoljeća pod naletima bujica korita češće izlijevati, ali jeste to što će, kako pokazuju tek objavljena istraživanja, poplave na cijelom kontinentu biti međusobno povezanije.
Brendan Jongman, sa amsterdamskog sveučilišta, vodeći autor multidisciplinarnog istraživanja specijaliziranog časopisa “Nature climate change”, ukazuje da se “analizom promjena kišnih modela” došlo do zaključka da će poplave postati paneuropski problem i da će do sredine stoljeća uzrokovati trećinu gubitaka u nacionalnim ekonomijama.
– Usporedbe radi, u prvih 12 godina ovog stoljeća, prosječni troškovi zbog poplava u EU iznosili su oko 4,9 milijardi eura godišnje. Na bazi projekcija o količini padalina sljedećih desetljeća i postojećih obrana od plavljenja, troškovi EU će se do 2050. povećati na 23,5 milijardi eura godišnje, kaže profesor Jongman.
Samo će se donekle pojedine nacije moći zaštititi izgradnjom boljih i čvršćih brana na svojim slivovima, ali, po mišljenju autora studije, europsko društvo bi moralo stvoriti znatno jači fond solidarnosti za sve regije u kojima postoji rizik od vodene stihije. Jer, one će se na jedan ili drugi način odraziti na sasvim drugom kraju kontinenta.
Poplave i olujni pljuskovi na Balkanu – u Srbiji, BiH i Hrvatskoj – također su potaknuli znanstvenike na objašnjenja. Specijalizirani časopisi podsjećaju da je “Balkan već iskusio klimatske ekstreme posljednjih godina”. Zima 2011/2012. bila je jedna od najhladnijih i najoštrijih u posljednjih nekoliko desetljeća, a slijedilo je pakleno ljeto, što je izazvalo neobuzdane požare.
Prosječna temperatura na planetu bit će, kako se slažu instituti iz cijelog svijeta, za jedan do dva stupnja viša nego što je danas, što je mnogo veći rast nego u nekim prethodnim stogodišnjim razdobljima. Milijuni ljudi će izravno na svojoj koži osjetiti ove promjene, posebno oni koji žive na obalama mora i oceana. Delte pojedinih rijeka će se salinizirati, a plaže i obale bit će na neki način oštećene na cijelom svijetu, što će imati ogromne posljedice po turizam. Time se u Europi posebno bave španjolski instituti, koji ističu da će i njihova Costa brava pretrpjeti velike štete i u infrastrukturi.
Od 1900. godine porast razine mora bio je 20 centimetra, a po projekcijama španjolskih instituta do 2050. Porast će dodatnih 25 centimetra, što tamošnji stručnjaci povezuju s porastom temperature vode i topljenjem leda na Grenlandu, Arktiku i Antarktiku.
Ni promjena temperature neće biti svuda ista, iako će ljetnih dana biti za 20 do 70 posto manje, dok će broj vrelih dana porasti između 30 i 250 posto, naročito na srednjim nadmorskim visinama.
– I trajanje i intenzitet suša će se vjerojatno povećati u regijama poput Mediterana, središnje Europe i Srednje Amerike, u sjeveroistočnom Brazilu i Južnoj Africi, kaže profesor Manuel de Castro.
Stručnjaci NASA-e napravili su prognozu o utjecaju klimatskih promjena na kontinente.
Europa: Povećan rizik od katastrofalnih poplava u unutrašnjosti kontinenta. Na obalama mora poplave će biti češće, kao i erozija tla. Na jugu kontinenta prinosi žetvi će biti znatno smanjeni.
Latinska Amerika: Postupno smanjivanje teritorija pod tropskim šumama, posebno u istočnim dijelovima Amazonije. One će ustupiti mjesto travnatim stepama.
Sjeverna Amerika: Tanji i kraći snježni pokrivač na planinama. Više padalina i žešće suše u predjelima gdje inače nema dovoljno kiše.
Afrika: Već krajem ovog desetljeća oko dvjesto milijuna ljudi mogli bi ostati bez dovoljno vode za piće. U sušnim predjelima moglo bi doći i do većih nestašica hrane.
Azija: Na jugu, u središnjem dijelu i na jugoistoku, doći će do nestašica pitke vode, dok će veliki obalni pojas biti izložen poplavama.
