Zbog nepridržavanja ograničavanja marži u Federaciji BiH su izdata 32 prekršajna naloga, dok je u Republici Srpskoj druga priča
Politika ograničavanja marži u Federaciji BiH, čini se, ne daje posebne rezultate. Zaključak je ovo nadzora tržišnih inspektora koji provjeravaju pridržavaju li se trgovci ograničenja marži za 15 osnovnih namirnica. Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži, koju je Vlada FBiH usvojila 4. novembra, na snazi je do kraja 2023. godine.
17 NEPRAVILNOSTI
Zbog nepridržavanja, inspektori su u posljednjih 15 dana izvršili 56 inspekcijskih nadzora, utvrdili 17 nepravilnosti i izdali 32 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 19.750 KM. Potvrdio je to za Oslobođenje Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor.
– Znači da je to prilično veliki procenat. Što se tiče nafte i naftnih derivata, nema tu nekih nepravilnosti, sve se odnosi na ove odluke o 15 artikala – prehrambenih i neprehrambenih. Detaljnije podatke o kojim je tačno proizvodima riječ imaju inspektori. Vlasnici maloprodajnih objekata nisu ispoštovali dogovor marži, odnosno došlo je do prekoračenja, kaže on i dodaje da su kazne za pravna lica 1.250, a za fizička 500 KM prema prekršajnim nalozima.
Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača KS-a, također kaže da ne vidi neku promjenu kad su zaleđene cijene u pitanju.
– Mi kao udruženje nemamo kapacitet da radimo te analize, obilazimo objekte i popisujemo cijene, ali koliko vidim i pratim po društvenim mrežama – mnogi potrošači prave ta poređenja i tabele cijena, a sudeći po njima skoro da se ništa nije promijenilo. Ja ne mogu reći da su ti proizvodi, koji su ograničeni maržom, pojeftinili. Zaista se to ne vidi, tvrdi on.
Međutim, prema informacijama iz Republike Srpske, kampanja Društveno odgovorni se malo drugačije tretira i to je sasvim druga priča.
– Navedena kampanja zasniva se na dobrovoljnom učešću poslovnih subjekata, te zakonskom regulativom nisu propisani posebni uslovi za provođenje, samim tim ni kazne, a koji bi kao takvi mogli biti predmet inspekcijske kontrole i eventualnog sankcionisanja od ovog organa. Poslovni subjekti su u toku pripreme kampanje dostavili resornom ministarstvu podatke o prethodnim cijenama proizvoda koje će ponuditi, kao i podatke o umanjenim cijenama tih proizvoda po kojima će se prodavati u toku kampanje. Resorno ministarstvo je te podatke javno objavilo upravo kako bi svi građani imali uvid u cijene prije i u toku kampanje, istakli su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove RS-a i objasnili da u okviru redovnih kontrola prate aktivnosti koje se realizuju u sklopu kampanje, te u dijelu nadležnosti pružaju podršku naporima nadležnih za ublažavanje negativnog uticaja inflacije.
Dodaju i da Republička tržišna inspekcija kontinuirano kontroliše formiranje cijena osnovnih životnih namirnica, za koje je Uredbom o ograničavanju marži u prometu robe ograničen maksimalni iznos marže koji se može obračunati na nabavnu cijenu.
– Uredbom je definisano da preduzeća, druga pravna lica i preduzetnici koji se bave prometom robe na veliko obrazuju cijene određenih proizvoda primjenom marži u procentu od 6 posto na nabavnu cijenu, a subjekti koji se bave prometom robe na malo obrazuju cijene određenih proizvoda primjenom marži u procentu od 8 posto na nabavnu cijenu, tvrde oni.
Za sve ostale proizvode, koji nisu obuhvaćeni ovom uredbom, cijene se formiraju u skladu sa ponudom i potražnjom na tržištu, odnosno riječ je o slobodnom formiranju cijena, kako je to i propisano Zakonom o regulisanju cijena.
Ove godine u trgovačkim centrima i marketima obavljeno je oko 200 kontrola formiranja cijena osnovnih životnih namirnica u skladu sa navedenom uredbom. U 26 slučajeva utvrđeno je da se trgovci nisu pridržavali propisanih marži, te su im izrečene kazne u iznosu od 396.000 KM.
Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Reakcija, smatra da su sve aktivnosti koje imaju za cilj zaštitu potrošača dobre.
– Prigovora potrošača nismo imali kad je riječ o kampanji Društveno odgovorni, ali ono što je evidentno je da proizvoda na rafama nema, znači da ih potrošači kupuju, smatra on.
U kampanji ne učestvuju pekari i mesari, pa Srdić naglašava da kampanja treba da bude obavezujuća za sve.
ZLOUPOTREBA IMA
– Nije nam neophodan neki deterdžent koliko nam je neophodno da danas kupimo jedan hljeb i meso. I čim bi bilo obavezujuće, ne bi dolazilo do poskupljenja proizvoda koje neki trgovci (zlo)upotrebljavaju. Sjetićete se i one situacije kada smo imali zabranu uvoza pilića, kada je cijena pilećeg bijelog mesa dostigla 16 maraka (jedan kg). Tada se naši domaći prerađivači nisu ponašali društveno odgovorno, nego su koristili priliku da povećaju cijenu. Čim je dozvoljen uvoz iz Turske, vidjeli smo koliko je cijena pala, objašnjava on.
