Povodom Međunarodnog dana šuma 21. marta 2014. godine, sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu podsjećaju javnost na važnost šumskih ekosistema te izražavaju zabrinutost trenutnim odnosom prema ovom prirodnom naslijeđu.
Šume predstavljaju integralni dio globalnog održivog razvoja i imaju ključni značaj za kvalitet života bosanskohercegovačkog društva. Svjetska banka je procijenila da život 1,6 biliona ljudi direktno ovisi od šume. Nažalost, usprkos stalnim upozorenjima, inicijativama i aktivnostima na promociji i zaštiti funkcija šuma, one se nemilosrdno uništavaju.
Problemi sa kojima se šumarstvo susreće danas su brojni, ali nimalo začuđujući kada se uzme u obzir teška ekonomska situacija te uporedo s tim rastući zahtjevi društva za drvetom kao izvorom energije. Shodno ovim problemima i potrebom lokalnih zajednica za drvetom, ne prepoznaje se vrijednost šumskih ekosistema te se oni nemilosrdno krče i degradiraju. Pored ovih poteškoća, brojne su objektivne okolnosti koje dovode u pitanje produktivnost i opstojnost šuma uzrokovane klimatskim promjenama, intenzivnim sušnim periodima i ekstremnim temperaturama, naročito u posljednje dvije godine.
Promjene u vodnom režimu su uzrok stresnih okolnosti koje trpe šumski ekosistemi, a posljedice ovakvog stresa su dovele do pojave različitih bolesti.
Šumarski fakultet u Sarajevu upozorava da je trenutno oko milion kubnih metara četinarske šume u BiH (jela i smrča) ugroženo potkornjacima. Sve je veći procenat stabala koja se suše, jer nisu uspjela preživjeti sušne periode, a stotine hektara kvalitne šume su progutali šumski požari.
Udio zaštićenih područja na teritoriju Bosne i Hercegovine i dalje je na samom dnu ljestvice evropskih zemalja, a područja koja nose ogroman potencijal za gorski, seoski turizam, biciklizam ili upotrebu ljekobilja, zatrpavaju se ilegalnim deponijama smeća.
Šumarski fakultet u Sarajevu svojim angažmanima nastoji ukazati na važnost očvanja prirodnih šuma kao nosioca biodiverziteta. Također, kroz različite projekte i publikacije nastoji istaknuti neophodnost planiranja i podizanja novih šumskih nasada, kao i ekološki, sociološki i gospodarski značaj urbanog šumarstva.
U povodu Međunarodnog dana šuma naši studenti Odsjeka hortikulture na uredili su zelene površina oko zgrade Šumarskog fakulteta u Sarajevum, dok su studenti Odsjeka šumarstva proveli akciju pošumljavanja na planini Igman.
Na kraju ističemo da efikasno očuvanje šuma može jedino biti ostvareno slijedeći jedan integrativan pristup, koji objedinjuje obaveze onih koji se bave gospodarenjem ovim resursom i unapređenjem svijesti i znanja svih zainteresnih skupina, kao i donšenjem i provedbom obavezujućih zakona.
(VisokoIN)
