Slovenci su se juče na referendumu izjašnjavali o izmjeni zakona o vodama, gdje je 86,60 % ili 677.119 glasača bilo protiv, dok je za izmjenu ovog zakona glasalo 13,40 % ili 104.793 glasača.
Ovu izmjenu zakona u junu je potvrdio parlament na prijedlog vlade, a suprotstavili su mu se opozicija i ekološki aktivisti. Izmjenom zakona dopustila bi se gradnja manjih turističkih, sportskih, ugostiteljskih i sličnih objekata koje su u interesu lokalnih zajednica, na priobalnim područjima izvan naselja, uz rijeke, jezera i morsku obalu, čime bi se otvorio prostor za “privatizaciju” zemljišta uz obalne površine i mogućnost investitora da grade na najatraktivnijim lokacijama, suprotno javnom interesu, očuvanju prirode i voda.
Veliki broj ekoloških aktivista i aktivistkinja, ali i umjetnika i umjetnica, medija i građana i građanki Slovenije bore se protiv izmjene zakona i već mjesecima su u glasnoj kampanji na ulicama i društvenim mrežama kako bi skrenuli pažnju na ovaj problem, a taksisti su juče besplatno vodili penzionere na glasanje.
„Kampanja je bila teška, nismo imali sredstava. Većina organizacija je prvi put zajedno sarađivala. Trebalo je uspostaviti zajednicu i izgraditi povjerenje. Kampanju su vodili brojni izvanredni volonteri na terenu. Pisali su pisma svojim komšijama, razgovarali o važnosti okoliša, širili nadu. Vlasti su nastojale stalno ograničavati biračko pravo ljudi. Zaboravili su poslati obavijest o glasanju na daljinu stanovnicima staračkih domova i ljudi nisu dobili glasačke listiće za glasanje iz inostranstva. Vlasti, međutim, nisu očekivale da će se izgraditi tako lijepa i uključiva zajednica.“ – za Magazin BUKA kaže Nika Kovač, Inštitut 8. marec.
Vlada aktuelnog predsjednika Janeza Janše tvrdi da se ovdje radi o manipulativnim i “ideološki i politički obojenim” tvrdnjama ekologa uz podršku stranaka ljevice, te iznuđenom referendumu kojim se obmanjuju birači i želi naškoditi vladi.
Na pitanje postoji li način da vlada uzvrati udarac, Kovač kaže da će svakako nešto pokušati, ali da oni ne znaju da aktivista ima više i da se ovoga puta dogodila ulica i ljudi koji žele socijalna prava.
Da bi referendum bio valjan, neophodno je bilo da više od 40 posto registrovanih birača glasa, odnosno najmanje 680 hiljada.
O pitanju izmjene zakona o vodama izjasnila su se 783.762 birača, dok je 1.850 proglašeno nevažećim.
Ekološkim udruženjima i opoziciji je trebalo više od polovine za pobjedu.
Posljednji referendum u Sloveniji održan je u septembru 2017., kad se glasalo o zakonu o gradnji pruge Kopar – Divača, kapitalnom političkom projektu tadašnje vlade koju je vodio Miro Cerar.
Referendum je tada inicirala desna opozicija, uz neka sebi bliska udruženja, želeći da se zakon zbog načina finansiranja i prihvaćene trase pruge poništi, ali u tome nije uspjela. Na taj referendum je međutim izašlo samo 15-ak posto birača, od čega je za “Cerarov” zakon glasalo njih 50,06 posto, a protiv 49,9 4 posto.
Davanjem koncesija na gradnju uz vodene obale, utrostručila bi se sadašnja budžetska sredstva za održavanje vodotoka i kanala, dok ekološki aktivisti tvrde da voda nikada nije bila ugroženija, a da vlast cijelu državu stavlja u poziciju taoca, tvrdeći da će novac od koncesija biti uložen u odbranu protiv poplava. Ekološki aktivisti upozoravaju i na to da bi izmjenom ovog zakona Slovenija izgubila veliki broj turista koji je posjećuju upravo zbog netaknute prirode i čiste vode.
Ni struka se ne slaže sa izmjenom zakona, jer je donesen bez stručnog savjetovanja, javne rasprave i uz dezavuisanje stanovništa i organizacija koji su protiv, bez obzira što Ministarstvo okoliša od samog početka insistira na tome da se radi o manjim, beznačajnim promjenama.
„U Sloveniji se nedavno probudilo civilno društvo. Kolege su već godinu dana na ulici svakog petka. Uspostavljena je pravna mreža za zaštitu demokratije. Povezali smo mnogo različitih ljudi koji će prilagoditi ogledalo svakom autoritetu.“- zaključuje Kovač.
