Mnogi napuštaju selo, ali umirovljeni pukovnik Nermin Kadrić osnovao je uspješnu poljoprivrednu zadrugu i zaposlio stotine ljudi.Zbog rata i poslijeratne neimaštine, bosanskohercegovački poljoprivrednici su pohrlili u gradove.
Neki su napustili obradive površine i zbog sukoba sa vlastima, koje su optužili da rade za interese poljoprivrednih lobija susjedih zemalja, na štetu domaćih prizvođača.
No, neki ljudi su svoj životni san ispunili upravo na selu.
Jedan od ovakvih poljoprivrednika je Nermin Kadrić, bivši pukovnik, koji je nakon prijevremenog penzioniranja u 40-oj godini pokrenuo proizvodnju voća i povrća u rodnoj Gornjoj Vratnici kraj Visokog.
Na ovaj korak odlučio se nakon što je zaključio da mali trgovci posrću pred moćnim trgovačkim lancima, ali da proizvodnja hrane nema alternativu.
Potražnja za voćem i povrćem rapidno je rasla iz godine u godinu, te nakon osam godina poslovanja, Kadrićeva zadruga BIOS zapošljava 30 ljudi.
Regionalni uspjeh
„Kada bih se rodio još deset puta, kada bih ponovo kretao u nekakav posao, to bi bio ovaj posao i svaki put bi bio obimniji, širi i jači, sa većim ambicijama, sa većom težnjom i većim ulaganjima“, rekao je Kadrić Al Jazeerinom reporteru Jakovu Avramu.
Kadrić je u svoj prvi staklenik uložio oko 20 hiljada eura. Sada ima 80 staklenika, a vrijednost poslovanja procjenjuje na oko 10 miliona eura.
Činjenica da je Kadrić jedini bh. proizvođač voća i povrća koji se bavi i izgradnjom i montažom plastenika i sistema za navodnjavanje znatno je doprinijela sjajnim finansijskim rezultatima njegove firme. Posluje u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Turskoj, a konkurentnost postiže znatno nižim cjenama.
Kvalitet proizvoda
Što se tiče proizvodnje voća i povrća, voditeljica proizvodnje Adisa Hodžić kaže da je kvalitet bh. proizvoda veći nego u ostatku Evrope zato „što se koristi manje zaštitnih sredstava“.
„Kod nas je još uvijek zemlja neiskorištena. Znači, možemo iz same zemlje da uzmemo, a ne treba da joj dodajemo“, kaže ona.
Kadrićeva zadruga broji 470 kooperanata, koji zajedno proizvedu 2.000 tona voća i povrća godišnje.
Kadrić kaže da nije neskromno reći da njegova zadruga nema premca u državama bivše Jugoslavije.
„Naravno da tu postoje i političke i druge igre koje sprečavaju i ograničavaju, kao što je uvođenje carinske stope za proizvode iz Bosne i Hercegovine na Kosovu, dok recimo Hrvatska je i dalje sa nultom stopom“, zaključuje on.
(VisokoIN/Al Jazeera)
