Poskupljenja većine osnovnih životnih namirnica, kao i najave zabrane uvoza pojedinih proizvoda iz drugih zemalja aktuelizirali priču povećanja domaće proizvidnje hrane. Poljoprivredni proizvođači iz Zeničko-dobojskog kantona iskazali su interes za povećanje obradivih površina, no to nije moguće bez adekvatnih poticajnih mjera.
Da bi se održala poljoprivredna proizvodnja, u vidu poticajnih mjera, Vlada Zeničko-dobojskog kantona je među prvima u Federaciji osigurala dodatna sredstava za proljetnu sjetvu. No, tu nije kraj, nakon što bude usvojen rebalans budžeta, očekuje se i povećanje planiranog iznosa od 3,5 miliona kroz program utroška sredstava za poljoprivredu u 2022. godini.
Repromaterijali za proljetnu sjetvu dostigli su rekordne cijene u posljednjih 15 godina. Poljoprivrednim proizvođačima dodatno je otežano, da uprkos dobroj volji, zasade što veće površine i dostignu planirane ciljeve proizvodnje.
„Znamo da je gnojivo drastično poskupjelo – preko 300 posto, a da su bez njega prinosi drastično smanjeni. Pokušavamo da ostavimo prinose na nekim količinama iz prethodnih godina“, kaže Emir Tutnić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika ZDK-a.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona je isplatila vanredne poticaje za proljetnu sjetvu. Na oko 350 poljoprivrednih proizvođača raspodjeljeno je 350 hiljada maraka. Uz ranije poticajne mjere Federalne vlade u vidu 50 litara goriva po hektaru, poljoprivrednici će dobiti oko 500 maraka.
„Taj iznos zadovoljava taj dio proljetne sjetve naših poljoprivrednih proizvođača i sve vrijeme smo bili u kontaktu s njima. Što se tiče plasteničke proizvodnje, malinara i ostalo taj iznos je znatno veći on se mjeri od 300 do 500 maraka po dulumu zato što se radi o intenzivnijoj proizvodnji“, objašnjava Mirsad Hadžić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK (SDA).
„Da smo zadovoljni, uvijek može još više, sa 350 maraka i 50 litara po hektaru s nivoa Federacije, donekle se može amortizovati proljetnja sjetva“, kaže Refik Alihodžić, predsjednik UO Udruženja poljoprivrednika ZDK-a.
A podrške će itekako trebati da se održi jedna od najrazvijenijih poljoprivrednih grana – peradarstvo. Oko 300.000 maraka kantonalnog poticaja donekle će im ublažiti probleme, no bez dodatnih uvezenih količina kukuruza i soje proizvodnja je neizvjesna.
„Recimo da jedna firma troši dnevno 300 tona kukuruza – takve su dvije firme, Brovis i Madi u Visokom i Tešnju, tako da ta proizvodnja ovisi o uvozu. Nemamo svojih žitarica da bismo mogli zadovoljiti potrebe“, ističe Nermin Ahmić, predsjednik Udruženja peradara ZDK-a.
Na više poticajnih mjera pričekat će se dok se ne usvoji kantonalni program utroška sredstava u poljoprivredi za 2022. godinu.
„Samo za ovu godinu planiran je iznos oko 3,5 miliona maraka i čekamo smjernice Federalnog ministarstva finansija. Prema informacijama, treba biti rebalans budžeta i naravno da ćemo mi kroz rebalans podržati našu privredu i poljoprivredu“, poručio je Mirnes Bašić, premijer ZDK-a (SDA).
Za poljoprivrednike u ovom kantonu konkretne mjere vlasti su svakako dobrodošle da se obim proizvodnje poveća i održi jedna od najpersketivnijih privrednih grana. Ipak, dijele sudbinu i drugih poljoprivrednika koji u teškim vremenima čekaju na adekvatnije mjere preostalih nivoa vlasti.
