Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u utorak na ozbiljne posljedice namjernog poremećaja evropske energetske infrastrukture.
Von der Leyen je to poručila nakon što je s danskom premijerkom Mette Frederiksen razgovarala o curenju gasa iz ruskih gasovoda Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru.
“Svako namjerno prekidanje aktivne evropske energetske infrastrukture je neprihvatljivo i dovest će do najsnažnijeg mogućeg odgovora”, napisala je Von der Leyen na Twitteru.
Također je pozvala na pokretanje istrage o curenju plina kako bi se dobila potpuna slika o događajima koje je nazvala “sabotažnom akcijom”.
Frederiksen je ranije izjavila kako je teško zamisliti da je curenje gasa uzrokovano “slučajnošću”.
Evropska unija (EU) sumnja da je oštećenje dva podvodna gasovoda u Baltičkom moru izazvano namjerno.
“Sve dostupne informacije ukazuju na to da su ta curenja rezultat namjernog čina. Svako namjerno narušavanje evropske energetske infrastrukture je krajnje neprihvatljivo i naići će na snažan i jedinstven odgovor”, izjavio je Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost.
Borrell je rekao da će EU podržati istragu o šteti i poduzeti dalje korake za povećanje otpornosti u energetskoj sigurnosti.
Danski ministar energetike Dan Jorgensen također je rekao da curenje plina nije posljedica nesreće, već rezultat eksplozija.
Gasovod Sjeverni tok 1, sa dva paralelna kraka, prostire se u dužini od 1.200 kilometara ispod površine Baltičkog mora, od ruske obale nadomak Sankt Peterburga do sjeveroistočne Njemačke. Otvoren je 2011. godine, a maksimalni kapacitet ovog gasovoda je 170 miliona kubnih metara gasa, koji se šalje iz Rusije za Njemačku.
Sjeverni tok 2 proteže se paralelno sa prvim gasovodom i on je u ruskom vlasništvu. Izgrađen je u septembru 2021. godine, ali nije pušten u rad jer je Njemačka odbila da ga odobri. Projekat je u potpunosti zaustavljen samo nekoliko dana prije početka ruskog rata protiv Ukrajine 24. februara.
