U prvih deset mjeseci Federacija BiH je po osnovi vanjskog duga imala iznos od 732 miliona maraka od sredstava od PDV-a, dok je u istom razdoblju prošle godine taj iznos bio 446 miliona maraka.
U prvih deset mjeseci Federacija BiH je po osnovi vanjskog duga imala iznos od 732 milionamaraka od sredstava od PDV-a, dok je u istom razdoblju prošle godine taj iznos bio 446 miliona maraka. Republika Srpska je pak u istom razdoblju ove godine po osnovi vanjskog duga imala obvezu od 362 miliona KM, a u prvih deset mjeseci prošle godine 213 miliona maraka. Porastao je i iznos koji se otplaćuje iz dijela prihoda koji idu Distriktu Brčko, i to sa sedam miliona maraka u prvih deset mjeseci prošle na 11 miliona maraka u prvih deset mjeseci ove godine. Dakle, s pozicija entiteta i Brčkog za servisiranje vanjskog duga u spomenutom razdoblju u ovoj godini, ako govorimo o sredstvima od neizravnih poreza, otišlo je više od milijardu i stotinu miliona maraka. To je značajno više u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine.
Svakako treba uzeti u obzir da se svi navedeni iznosi odnose isključivo na vanjski dug čija se otplata vrši putem Ministarstva financija i riznice Bosne i Hercegovine. Iz tablice u koju je Večernji list imao uvid može se vidjeti i to da je nakon otplate vanjskog duga, čiji su iznosi porasli, Federacija BiH dobila 1,70% manje prihoda od neizravnih poreza, a Republika Srpska 2,29%.
Drugim riječima, BiH se svrstava u red zemalja s relativno niskim vanjskim dugom, a njegov udio u BDP-u daje manevarskog prostora institucijama u zemlji da se prijave za nove kreditne aranžmane po povoljnim uvjetima, što je posebno bitno u svjetlu financiranja strateški značajnih projekata koji očekuju BiH. Takvi projekti, a osobito oni infrastrukturne naravi, važan su generator privrednog razvoja u bliskoj budućnosti.
Kada je riječ o strukturi vanjskog duga, prva četiri mjesta drže velike međunarodne financijske institucije, što je i očekivano s obzirom na to da se radi o najizdašnijim podupirateljima realizacije brojnih infrastrukturnih i drugih projekata gospodarske naravi. U strukturi vanjskog duga najviše sudjeluje Svjetska banka – IDA i IBRD s 27,17%, zatim Europska investicijska banka s 24,12%, Europska banka za obnovu i razvoj s 9,25% te Međunarodni monetarni fond s 8,49% ili 757 miliona KM.
