Za koga vrijede zakoni? Zakonski rok za osiguravanje novca za izborni proces istekao je prekjučer, a upitno je da li će neko krivično odgovarati
Zakonski rok za obezbjeđivanje novca za finansiranje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini istekao je jučer. Naime, prema Izbornom zakonu BiH državne institucije dužne su da osiguraju novac u budžetu institucija BiH za izborni proces najdalje 15 dana od dana raspisivanja izbora.
Centralna izborna komisija BiH opće izbore je raspisala 4. maja, a rok institucijama da izbjegnu kršenje zakona bio je 19. maj.
Građani su navikli političare da bahato ponašanje neće biti kažnjeno
Ono što je paradoksalno u ovoj priči jeste činjenica da je ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) svojim dopisom dao instrukcije CIK-u na koji će način zatražiti novac za izbore, te ih uputio da se pozovu na Zakon o finansiranju institucija BiH stav 11. član 5. što je CIK i učinio, da bi potom, ministar Bevanda kazao da je dodjeljivanje novca na taj način nezakonito.
Dakle, radi se o novcu građana Bosne i Hercegovine koji je u budžetu a koji je dat zvaničnicima na upravljanje. Postavlja se pitanje s kojim pravom se zvaničnici ponašaju kao da je novac njihov, a ne građana ove zemlje.
Ponašaju se upravo zato što su ih građani ove zemlje navikli na to da neće biti kažnjeni na izborima ukoliko se budu bahato ponašali, privatizirali budžete i javni novac i zastupali isključivo uskostranačke interese. Velika je krivica na građanima jer su nagrađivali na svakim izborima vlast kojoj javni interes i dobrobit građana nisu nikakav prioritet.
Podsjetimo, već godinu i po država je na privremenom finansiranju, a gore pomenuti član Zakona o finansiranju institucija BiH se upravo odnosi na izdvajanje novca za vrijeme privremenog finansiranja.
S obzirom da se nalazimo u drugom kvartalu privremenog finansiranja, Vijeće ministara može donijeti odluku o izdvajanju novca za izborni proces s tim da rashodi institucija BiH ne smiju biti veći od zbira prihoda koji za vrijeme trajanja privremenog finansiranja budu prikupljeni od indirektnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava.
Izdvajanje 12.5 miliona KM za izborni proces ne bi izašlo iz dozvoljenog okvira.
No, s obzirom da se ništa od ovoga nije desilo jer ministar finansija nije dao pozitivno mišljenje, postavlja se pitanje koja je svrha zakona, ako oni ne vrijede za političke dužnosnike, već samo za obične građane.
Kada se prekrši neki zakon, kao što je to učinjeno u ovom slučaju, red je da pogledamo kaznene odredbe i da vidimo šta o ovome kaže Krivični zakon BiH.
Uskraćivanje biračkog prava je definisano članom 150. Krivičnog zakona BiH.
“Ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi s izborima za institucije Bosne i Hercegovine, drugoga u namjeri da ga spriječi u ostvarenju njegovog biračkog prava protuzakonito ne uvede u birački popis ili ga izbriše iz biračkog popisa ili mu na drugi način uskrati biračko pravo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine”, glasi član 150. Krivičnog zakona BiH.
Dakle, ključni je zadnji dio citiranog člana koji kaže: “ili mu na drugi način uskrati biračko pravo…”
U trenutnom slučaju taj drugi način je neosiguravanje novca za organizaciju i provedbu izbora u zakonom predviđenom roku.
Krši se i Ustav BiH
Vrijedi podsjetiti da je biračko pravo i ustavna kategorija, tako da se uskraćivanjem ovog prava krši i Ustav BiH.
No, s obzirom da smo naviknuti da zakoni i propisi važe samo za običan narod, ne i za političke dužnosnike teško je očekivati da će neko snositi krivičnu odgovornost zbog kršenja zakona.
U međuvremenu, saopćenjem se oglasilo državno Ministarstvo finansija i trezora u kojem stoji da Ministarstvo završava aktivnosti na izradi Dokumenta okvirnog budžeta za period 2022-2024. godina i Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu, te da će ove dokumente u ponedjeljak uputiti u dalju proceduru Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH.
“Napominjem da smo na Globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH za period 2022-2024. godina, koji je Fiskalno vijeće usvojilo 30. 3. ove godine, čekali devet mjeseci iako je Ministarstvo finansija i trezora svoj dio posla završilo u roku. Osim toga, budžet za 2021. godinu nikada nije usvojen iako je prošle godine u februaru upućen Predsjedništvu BiH”, naglasio je ministar Bevanda u saopćenju.
Napomenimo i da je krajem aprila, gostujući na TV OBN, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao da je ministar Bevanda predlagao budžet za ovu godinu u decembru 2021. godine, što je netačno, jer se nacrt budžeta nije mogao dostaviti bez usvojenog globalnog fiskalnog okvira, a koji je usvojen tek 30. marta ove godine.
Očigledno je da okupiranost izmjenama Izbornog zakona BiH ne dozvoljava Čoviću da prati aktuelnosti.
