U BiH se rodi tek 12 djece na svakih deset žena, čime naša zemlja zauzima posljednje mjesto u izvještaju francuskog Instituta demografskih studija.
Naime, u ovoj državi, kojoj društvo na dnu ljestvice pravi i Andora, pripadnice nježnijeg pola mnogo rjeđe posjećuju porodilišta nego što je to slučaj u ostalim zemljama.
Dječji osmijesi i plač češće se čuju i u državama u komšiluku, pa se tako, prema ovom izvještaju, u Hrvatskoj bilježi 15, a u Srbiji 14 novorođenčadi na deset žena.
Zemlje EU o natalitetu znatno više brinu nego mi, o čemu svjedoči i podatak da se u najvećoj evropskoj porodici rađa 16 mališana na svakih deset žena.
Osim što u BiH babice imaju najmanje posla, autori ovog po nas alarmantnog izvještaja zaključuju da se naša država, samim tim, ne može pohvaliti ni prirodnim priraštajem. Naime, broj novorođenih osoba, tradicionalno, manji je od broja onih koje su nas zauvijek napustile.
“U BiH trenutno živi 3,8 miliona stanovnika, a 2050. godine će ih biti tek 3,3 miliona”, prognoziraju stručnjaci sa francuskog Instituta demografskih studija.
U bh. višečlanim porodicama najbolje znaju da su mališani najveće bogatstvo. Ipak, u Udruženju porodica sa četvoro i više djece grada Banjaluka kažu da je u ovakvom vremenu djecu teško podizati.
“Pogotovo ako znate da je više od 70 odsto naših porodica, u kojima je četvoro i više djece, mahom nezaposleno, odnosno nijedan od roditelja ne radi. Žive od dječjeg dodatka i kako se ko snađe. To je poražavajuće za jednu državu”, kritikuje Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja “4+” Banjaluka.
Prema njegovim riječima, svako dijete veoma nam je bitno, ali ipak ima roditelja koji se “zaustave” kod jednog nasljednika.
“Nekako smo postali sebični, egoisti. Bojimo se da će nam dijete nešto uskratiti kad dođe na svijet, da nećemo moći otići na more, na primjer”, obrazlaže Radovanović.
Poput njega, i Amela Penava, predsjednica Vijeća roditelja osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo, ocjenjuje poražavajućom činjenicu da se u BiH na deset žena rodi tek 12 mališana.
“Naši mladi se ne usuđuju na stvaranje porodice, jer je nezaposlenost velika, a mnogi nemaju riješeno ni stamneno pitanje. Zaista je porazno to što nam je natalitet tako nizak, ali dok naša država ne shvati da nam je u interesu porast nataliteta i da problemi treba da budu sistemski rješavani, nažalost, smatram da neće biti ništa bolje”, pojašnjava Penava.
Draško Marinković, demograf, takođe upozorava da nam je natalitet na zabrinjavajuće niskom nivou te ističe da su razlozi višestruki.
“Smanjuje se uloga i značaj porodice. Imate i preseljenje stanovništva iz sela u gradove, u kojim su izdvajanja za djecu znatno veća. Ali tu su i biološki faktori, pošto su slučajevi steriliteta sve češći, što je alarmantno. Takođe, imamo i sve kasnije sklapanje braka”, pojašnjava Marinković.
U Evropi sve manje žitelja
U iscrpnoj studiji francuskog Instituta demografskih studija, za ovu godinu, navedeno je takođe i da će na kraju ovog vijeka na planeti biti od deset do 11 milijardi stanovnika, dok će Indija do 2050. godine od Kine preuzeti prvo mjesto kada je riječ o broju stanovnika.
Evropa će, prema analizi, biti jedini kontinent na svijetu čiji će se broj žitelja do 2050. smanjiti sa sadašnjih 740 miliona na 726 miliona.
U svijetu najveći broje djece po ženskoj osobi ima afrička država Niger i on iznosi nevjerovatnih 76 mališana na svakih deset žena.
(VisokoIN)
