Prije 35 godina u avionskoj nesreći kod Sarajeva poginuo je tadašnji predsjednik Vlade SFR Jugoslavije Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i još šest putnika i čanova posade.
Avion je bio na putu za Sarajevo iz Beograda, jer je taj dan Bijedić prisustvovao ispraćaju Josipa Broza Tita u Libiju. Zbog navodnih loših vremenskih uvjeta, avion je udario u sami vrh planine Inač, prepolovio se i eksplodirao.
Čim je saznao za tragediju, Tito se vratio u zemlju da bi prisustvovao njegovoj sahrani u Sarajevu.
Mnoge su kontroverze vezane za ovu nesreću, od umješanosti Titove supruge Jovanke Broz, do toga kako su neki krugovi u Beogradu i JNA, Džemala Bijedića vidjeli kao mogućeg nasljenika maršala Tita, što im nikako nije odgovaralo.
Službena verzija nesreće glasila je da je avion letio 300km/h brže od dozvoljenog, te kako je pri slijetanju napravio neočekivano veliku “osmicu” koja ga je odvela na vrh brda Inač, gdje se i srušio.
Tadašnji šef tehnike u bazi JNA, koji je prvi stigao na mjesto nesreće, rekao je kako je visinomjer namjerno bio namješten da pokazuje visinu 20 metara veću od stvarne.
Rezultati većine istraga nikad nisu objavljeni, a kada je porodica pokušala doći do dokumenata o nesreći, koji se nalaze u Beogradu, tamošnje vlasti, bez ikakvog objašnjenja, to nikad nisu dozvolile, što još više produbljuje sumnju da se radilo o sabotaži.
Džemal Bijedić rođen je 12. aprila 1917. godine u Mostaru u uglednoj trgovačkoj porodici koja je iz Gacka doselila u Mostar 1915. godine. Završio je gimnaziju u rodnom gradu, a fakultet u Beogradu. Bio je učesnik NOB-a od samog početka. Obavljao je mnoge državne i partijske funkcije, bio je predsjednik Skupštine BiH i dva mandata predsjednik SIV-a (Savezno izvršno vijeće).
U to vrijeme, sastajao se sa najutjecajnijim svjetskim liderima. Poznato je da je Tito htio izmjeniti ustav SFRJ kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao obavljati funkciju predsjednika SIV-a ili predsjednika Skupštine SFRJ. Mnogi kažu da ga je ta Titova odluka koštala života.
Za Džemala Bijedića kažu da se najviše volio družiti sa običnim ljudima i gdje god da je putovao, uvijek je vodio suprugu Raziju, koja je s njim poginula. Direktor Instituta za historiju u Sarajevu, koji je napisao biografiju, Husnija Kamberović, kaže: “Osjećao sam važnost Bijedićeve uloge u historiji BiH i socijalostičke Jugoslavije. Činio mi se kao dobar primjer političara koji je u sebi objedinjavao tradicionalne vrijenosti muslimanske sredine i komunističkih ideala”.
Iste godine kada je i poginuo, u Mostaru je osnovan Univerzitet koji nosi njegovo ime.
(VisokoIN)
