Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Adnan Delić u intervjuu za Agenciju Fena govori o uslugama koje ova agencija pruža osobama iz BiH koje žele raditi u inozemstvu, bh. radnicima u inozemstvu, edukacijama radi bolje pripreme osoba za tržište rada, kao i o broju nezaposlenih i radu ‘nacrno’.
Da li Vam se javljaju osobe koje želi ići na rad u inozemstvo da provjerite da li se, zaista, radi o legalnom zapošljavanju i s koliko država imamo potpisane sporazume o zapošljavanju?
I pored brojnih medijskih apela našim građanima da sve konkurse za zapošljavanje u inozemstvu pokušaju provjeriti u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, ne mogu reći da smo zadovoljni brojem građana koji koriste ovu mogućnost.
Istina, mi svakodnevno imamo na desetine stranaka koje se informiraju o mogućnosti zapošljavanja u inozemstvu, međutim, mali je broj njih koji se javljaju da bi provjerili postojeće oglase za zapošljavanje u inozemstvu. Ali evo, još jednom apeliram na naše građane da sve oglase za zapošljavanje u inozemstvu pokušaju provjeriti u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine da bi na vrijeme dobili informaciju da li se radi o legalnom zapošljavanju ili ne.
Također, ponavljam da Bosna i Hercegovina za sada ima samo jedan sporazum o zapošljavanju i to s Republikom Srbijom, dok se nadamo skoroj ratifikacijij sporazuma o zapošljavanju sa Slovenijom i Katarom.
Koliko bh. radnika, prema Vašoj evidenciji, radi u inozemstvu i koje su zemlje najzastupljenije ?
Mi ne posjedujemo podatke o tome koliko je naših građana zaposleno u inozemstvu jer te podatke vode države koje uvoze radnu snagu. Mi imamo podatke o broju radnika koji su putem Agencije otišli na rad u inozemstvo, ali je mnogo veći broj ljudi koji u inostranstvo odlazi samoinicijativno.
Prema podacima koje imamo od kolega iz inozemstva, najviše naših ljudi radi u Hrvatskoj i Sloveniji.
U Sloveniji su uvjeti rada dobri, imamo odličan Sporazum o socijalnom osiguranju i naši ljudi tamo imaju identična prava kao i domaći radnici. S Hrvatskom je situacija drugačija, jer u Hrvatskoj radi jako veliki broj ljudi koji imaju dvojno državljanstvo te se oni ne računaju u Hrvatskoj kao strani radnici. Istovremeno, veliki broj njih radi ‘nacrno’ i dok su na radu u Hrvatskoj još se nalaze na evidencijama biroa i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.
Po nekim procjenama tokom ljetne turističke sezone više od 20.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine radi u Hrvatskoj, a da se istovremeno vode na našim evidencijama nezaposlenih.
Osim ovih dviju država veliki broj naših ljudi radi i u Njemačkoj, Austriji, Srbiji te tokom ljetnih mjeseci u Crnoj Gori.
Koliko ste radionica organizirali ove godine, za koga i s kojim ciljem?
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je ove godine, u okviru Projekta zapošljavanja mladih (YEP), a u partnerstvu s Ministarstvom civilnih poslova BiH, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Federalnim zavodom za zapošljavanje organizirala Forum o zapošljavanju mladih, na kojem su se susreli predstavnici vladinih institucija, poslovnog sektora i civilnog društva, radi definiranja preporuka o tome kako putem partnerstva uticati na formuliranje učinkovitih javnih politika u ovoj oblasti, što bi vodilo ka povećanju zaposlenosti mladih.
Glavna tema Foruma o zapošljavanju mladih je bila promoviranje javnih, privatnih i inicijativa civilnog društva koje iznalaze konkretna rješenja za zapošljavanja mladih. Cilj je da se ove inicijative promovišu i osnaže putem strateškog partnerstva, razmjene iskustava i dobrih praksi. Također u novembru samostalno organizujemo međunarodnu konferenciju o temi Regionalna mobilnost i zapošljavanje mladih, gdje ćemo pokušati da dođemo do konkretnih rješenja kada je u pitanju zapošljavanje mladih osoba.
Ove godine, na zahtjev udruženja Roma „Euro Rom“, a u okviru naših kapaciteta, pružili smo podršku romskoj populaciji u Bosni i Hercegovini putem niza radionica za građane Rome o pripremanju i pisanju biznis plana koji im je potreban da bi konkurirali na programe samozapošljavanja koji raspisuju zavodi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini.
Ovom aktivnosti obuhvaćeno je više od 25 općina u kojima žive Romi.
Za koliko je povećana nezaposlenost u BiH u ovoj godini i šta Agencija sve čini da bi se popravila opća slika tržišta rada u BiH ?
Prema najnovijim podacima kojima raspolažemo u septembru 2011. godina bilo je registrovano 529.989 nezaposlenih, dok je taj broj u septembru 2012. bio 545.520.
Iako zavodi i službe zapošljavanja svakodnevno posreduju u zapošljavanju ljudi, a Agencija posreduje u zapošljavanju u inozemstvu, mi smo u jako teškom položaju jer ekonomski sektor jednostavno nema potrebna upošljavanja velikog broja novih radnika te se iz tog razloga nezaposlenost i povećala.
Ono što je generalno potrebno jeste popraviti ekonomsku sliku države, privući strane investicije, smanjiti cijenu rada putem smanjenja poreza, a istovremeno provesti detaljnu akciju protiv rada ‘nacrno’ te na kraju otvoriti javne radove da bi se veliki broj nezaposlenih s niskom kvalifikacijom mogao uposliti barem na jedno vrijeme.
(VisokoIN/Fena)
