Primjena Trgovinskog sporazuma protiv falsifikovanja /ACTA/ nije rješenje za zaštiti autorskih prava na internetu, jer se stvara zajednica koja je izvan tekućih zakonodavnih institucija i dovodi do rigoroznog ograničenja internet sloboda, smatra internet aktivista iz Banjaluke Slobodan Mićić.
Mićić je rekao da ovaj sporazum daje moć internet kompanijama da kontrolišu korištenje interneta, odnosno prenos ograničenja korištenja i na sadržaje koji nisu pod zaštitom autorskih prava, što bi moglo da dovede do stvaranja još jednog paralelnog interneta, za šta postoje tehničke mogućnosti.
On je pojasnio da je prema prema ovom aktu, dovoljna samo sumnja u nelegalno preuzimanje i korištenje internet sadržaja za primjenu rigoroznih krivičnih sankcija iako za zaštitu autorskih prava postoje institucije kao što su “World IP Asociation”.
Prema njegovim riječima, BiH će vjerovatno podržati prihvatanje ovog sporazuma, jer će to biti jedan od uslova za pridruživanje Evropskoj uniji, ali se korisnici moraju upoznati sa ograničenjima koje će to proizvesti.
“Ukoliko BiH ne bude u mogućnosti da odbije ovaj sporazum, rješenje bi bilo da se traže alternativni operativni sistemi otvorenog koda, u kojima je barem slobodno korištenje softvera”, rekao je Mićić prilikom druženja sa novinarima koje je organizovao Helsinški parlament građana Banjaluka.
On je dodao da je osnovni problem zaštite autorskih prava na internetu tehničke, a ne pravne prirode, jer je tehnološki razvoj prevazišao postojeći poslovni i naplatni model, zbog brzine dostupnosti informacija na globalnoj svjetskoj mreži.
Mićić je naveo primjer velikog sajta za preuzimanje medijskog sadržaja “megauplouda”, na kojem su mehanizmi kontrole preuzimanja zaštićenih sadržaja doveli i do nemogućnosti korišćenja sadržaja čije je preuzimanje dozvoljeno i do zatvaranja sajta.
“Ako ACTA zaživi u BiH postaćemo lako odgovorni za bilo kakvo dijeljenje internet sadržaja, bez obzira o kojem sadržaju se radi”, upozorio je Mićić.
Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja potpisan je 1. oktobra 2011. godine između SAD, Japana, Kanade, Maroka, Novog Zelanda, Singapura i Južne Koreje, kojem se početkom 2012. pridružila i Evropska unija, ali još nije stupio na snagu, a odnosi se i na zaštitu falsifikovanja generičkih lijekova.
(VisokoIN/Srna)
