Andrićgrad Emira Kusturice, gradi se na uzurpiranih osam dunuma zemlje, koja po dokumentaciji pripada nasljednicima višegradskog zemljoposjednika Pašana (Mustafe) Hadžića – tvrdi njegov unuk Muhamed Pršeš u razgovoru za BHDINFODESK iz Birminghama.
Pršeš se u ‘borbu sa vjetrenjačama’ upustio prije desetak godina i od tada pokušava doći do tačnih katastarskih i gruntovnih izvadaka koje mu, kako navodi, jednostavno nisu dostupne te stoga najavljuje da će sa ostalim nasljednicima tužiti RS Evropskom sudu u Strazburu.
Ovaj bh. biznismen koji živi i radi u Švicarskoj, precizira kako su njemu i njegovoj porodici u katastru u Višegradu 2006. poručili da ta imovina nikada neće biti upisana na nove nasljednike.
Kaže kako čak ni gotova sudska rješenja sa ostavinskih rasprava nisu upisana u katastar.
‘I do danas ta imovina nije valjano upisana na naša imena, a nakon početka izgradnje Andrićgrada postalo nam je jasno zašto to nije urađeno’, naglašava Pršeš.
Pojašnjava da je na parceli gdje je Andrićgrad bilo devet dunuma zemlje. Nasljednicima su ‘velikodušno’ ostavili jedan dunum i ta parcela je upisana u katastru na njihova imena pod brojevima 1134/1 i 1134/2.
‘Sada mi zakonski vlasnici, graničimo s našom otetom parcelom na kojoj je nikla Kusturicina zamisao. Pokušavali smo oficijelno i neoficijelno doći do potpune dokumentacije. Jednostavno u Višegradu su svi u sprezi od političara, činovnika do lokalnih advokata koji ne smiju da se upuste u pravnu bitku kako bi mi došli do svoje otete zemlje. Nažalost, pošto svoja temeljna prava ne možemo ostvariti u Višegradu, mi zakonski nasljednici odlučili smo da tužimo RS Evropskom sudu u Strazburu’, kaže Pršeš.
Tužbu protiv RS predat će i ostali nasljednici: Jasminka Pršeš- Forca iz Švicarske, Jasmin Pršeš USA, Elzana Hasanbegović-Vesnić Austrija, Mehmed Hasanbegović Australija, Mirsad Hasanbegović Novi Zeland, Ahmed Hasanbegović Holandija, Fuad Hadžić Sarajevo, Kemal Hadžić Sarajevo, Esad Sabrihafizović Sarajevo, te još nekoliko rođaka iz Švedske, Turske i Srbije.
‘Financijski smo dovoljno sposobni da idemo do kraja sa željom da vratimo našu dedovinu. Vrijeme otimačine je prošlo i ako nema pravde u Višegradu i RS, u Strazburu je sigurno ima’, poručuje Pršeš.
(VisokoIN/Fena)
