Primjena uredbe Evropske unije koja vozačima ograničava vrijeme boravka na njenom području, primorala vlasnike auto-prevozničkih firmi da preduzeća registruju van Bosne i Hercegovine, a posljedice će se tek da osjete nakon odlaska vozača.
Izjavio je ovo Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, dodajući da je on već registrovao firmu u Sloveniji.
Napomenuo je da će vlasnici firmi koji ostanu u BiH imati gubitke, jer će morati da imaju duple posade koje će raditi 90 dana, a isto toliko biti kući.
“Da bismo ih platili, cijene prevoza biće veće od 25 do 30 odsto, što će lančano uticati na povećanje cijena drugih proizvoda. Ko to može da plati”, upitao je Grbić za Srnu.
On je podsjetio da je od 2019. godine iz BiH otišlo više od 7.500 profesionalnih vozača, a više od 2.500 prevozničkih firmi od ranije je registrovano u Hrvatskoj i Sloveniji.
Grbić je dodao da već sada svakoj firmi u BiH nedostaje od pet do 50 vozača.
On je naglasio da institucije BiH nisu ništa uradile po tom pitanju jer da su željele nešto da urade, uradile bi to prije 15 godina kada je uredba donesena.
“Šta su radili? Promijenila su se četiri ministra i apsolutno ništa nije urađeno, znači ne može se uraditi ni sada. Mi smo to znali”, dodao je Grbić.
Grbić je rekao da, iako su najavljivali proteste, odustalo se od te namjere.
“Razgovarali smo sa kolegama iz Srbije i o tome da u određeno vrijeme širom Evrope organizujemo proteste i blokiramo utovare, istovare i puteve. Međutim, zaključili smo da bi to dalo kontraefekat. U tom slučaju Brisel bi donio dodatna ograničenja poput uvođenja viza”, naveo je Grbić.
Grbić je rekao da mu se iz Ministarstva transporta i komunikacija u Savjetu ministara svete jer iz je prozivao za nerad i da ga kažnjavaju time što za ovu godinu ni on, ni njegov sin, nisu dobili nijednu dozvolu za međunarodni transport.
“Imam sve potrebne licence. Tražio sam obrazloženje za sve. Znam da je to zato što sam ukazivao na nerad i javašluk”, poručio je Grbić.
Vozači, državljani BiH, imaju pravo boraviti u šengenskoj zoni bez vize u trajanju od 90 dana u roku od svakih 180 dana. Prema zakonodavstvu EU, ovo bezvizno razdoblje ne može se produžiti, tako da svaki boravak duži od 90 dana mora biti pokriven, ili dugoročnom vizom ili dozvolom boravka koju izdaje država članica, poručili su iz Brisela. Ista uredba osim na BiH, odnosi se i na Srbiju, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Tursku.
