Bez obzira na staž i godine PIO/MIO odbija dodijeliti starosnu penziju

Kako biste se osjećali da imate 66 godina, 35 godina staža i da vam dva puta odbijaju zahtjev za starosnu penziju iako po Zakonu stoji da je potrebno navršiti 65 godina i 15 godina staža? Vjerovatno prvo ogorčeno, a onda i bespomoćno. U takvom je stanju Mujo Delić – čovjek koji već dvije godine umjesto očekivane penzije od 420 KM mjesečno ima 250.

“Dobio sam već dvije odbijenice za stalno rješenje, ne znam više kome da se žalim. Da li je moguće da samo ja imam ovakav slučaj?”, počinje svoju priču razočarani Delić.

On je 2009. godine na osnovu staža i činjenice da je ratni vojni invalid dobio pravo na srazmjernu starosnu penziju. Tada se okrenuo poljoprivredi i očekivao da ispuni uslove (65 godina) za starosnu penziju.

Ipak, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje već dva puta mu odbija zahtjev za trajno rješenje, odnosno starosnu penziju, uz pozivanje na član 140. Zakona u kojem je navedeno da “Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili po propisima koji su primjenjivani do stupanja na snagu ovog zakona, ta prava se obezbjeđuju i dalje.”

Ovu odbijenicu potpisao je direktor Damir Pirić čiji potpis također stoji i na Privremenom rješenju iz 2009. godine gdje je navedeno da će se tada utvrđena sredstva (158 KM) isplaćivati sve dok korisnik penzije ne ispuni uslove za punu starosnu penziju.

I tada je navedeno da se do “razrješenja spornih pitanja vezana za primjenu odredaba Zakona, donosi privremeno rješenje i privremeno se određuje akontacija penzije…”

Iz PIO bez odgovora
Mujo Delić živi od tada na privremenom rješenju koje PIO/MIO i dalje produžava. Podsjetimo na član 40. Zakona: “Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža”. U Delićevom slučaju to ništa ne znači.

No, u prvoj odbijenici iz 2021. godine vidljiv je razlog odbijanja zahtjeva. Tamo je navedeno da se Delićev zahtjev odbija i da je “rješenje privremeno jer nisu razriješena sporna pitanja vezana za primjenu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, odnosno nisu doneseni propisi za njegovu primjenu.”

O kakvim se spornim pitanjima radi i zašto nisu razriješena PIO/MIO nam nije dostavio svoj odgovor.

“Sve ove godine nisam imao problema sa novcem, radim traktorom… Ali godine idu, svaki korak je teži… Neću moći još dugo. Šta ću kada spadnem na ovih 250 KM, a imam pravo na više? To me briga”, objašnjava Delić.

On tako uskoro navršava 67 godina i čeka razrješenje spornih pitanja i čita odbijenice. Njegovu porodicu boli činjenica što je Delić ratni vojni invalid sa 30% invaliditeta, a sada od institucija te države dobija samo “neusklađenost primjene Zakona” i “Privremeno rješenje”.

Sve po (ne)pravednom slovu Zakona
Na upit N1 zašto se Deliću odbija zahtjev za konačno rješenje i starosnu penziju iz PIO/MIO odgovaraju:

“Odredbama člana 140. st. 1. Zakona propisano je da korisnicima prava iz PIO, koju su prava ostvarili po propisima koji su primjenjivani do stupanja na snagu ovog zakona, ta prava se obezbjeđuju i dalje u dostignutom iznosu posljednje isplaćene penzije.”

Nakon našeg ponovnog upita ostalo je neodgovoreno koliko još ima ovakvih slučajeva, ali i zašto se sporna pitanja (kako je navedeno u odbijenici koju smo ranije naveli) ne riješe i o kakvim se to spornim pitanjima radi?

PIO/MIO je ova pitanja u svoja dva odgovora ignorirao. Odgovor na pitanje zašto se ignorira član 40. u odbijenicama je ovakav:

“Činjenica da je imenovani navršio preko 65 godina života, u toku korištenja prava na penziju u skladu sa članom 31. b. Zakona o pravima branilaca nije od uticaja na ponovno priznavanje prava, niti je to moguće… Navedeno znači da kada korisnik u toku korištenja prava ispuni uvjete u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (navrši 65 godina života) ne mijenja se visina penzije, već se mijenja samo izvor finansiranja te penzije.”

Čini se da Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje ne želi mijenjati ova rješenja, osim u slučaju sudskog procesa i presude. Penzioneri sa druge strane nemaju ni sredstva ni vremena za to.

“Advokati sa kojima sam razgovarao rekli su mi da sam oštećen, ali da presudu ne bih dočekao. I tako sada živim strepeći da neću spasti na ovu penziju… Nada mi je da će ovo neko promijeniti…”, objašnjava Delić.

Nije jedini slučaj
Iz Udruženja penzionera kažu da je odgovor PIO/MIO u skladu sa Zakonom i članom 140. i da je nažalost mnogo ovakvih slučajeva:

“To je tuga… Sada je novi Zakon definisao 65 godina i 15 godina staža i ima pravo na penziju, ali je dužan da dokaže da nigdje nije radio osim u Federaciji BiH, jer ovaj Zavod traži i čim dobije podatak da je radio i negdje drugo odmah ide drugačije. Rješenje je da se oni svi organizuju i da zajednički nastupe”, ističe Redžo Mehić, predsjednik Udruženja penzionera te dodaje: “Mujo ima pravo na usklađivanja, ali se zna da iznos koji prima nikada neće stići do najniže penzije… Strogo se poštuje taj član 140 i tako se naslijedilo. Žao mi je čovjeka, puno je takvih.”

Ono što se Udruženje u proteklom periodu uspjelo izboriti jeste da se izmijeni član Zakona koji se odnosi na penzionere koji su zaradili penziju u granicama BiH.

“Dešavalo se da ljudi koji su radili u Bijeljini, Zvorniku, a sada žive recimo u Bihaću nisu bili na nivou najniže penzije. Izborili smo se ovim izmjenama da se te penzije, kada se saberu oba dijela, ako su manje od najniže namire do iznosa najniže penzije iz budžeta Federacije”, dodaje Mehić.

Takvoj izmjeni se nada i Mujo Delić dok u rukama drži Privremeno rješenje koje u njegovom slučaju traje već 13 godina.

“Znam za takve slučajeve i kada sam čuo da je njihov status riješen, mislio sam da će biti i moj, ali nije… Kada bi se desile takve izmjene bio bih, ne znam se izraziti, prezadovoljan”, zaključuje Mujo.

Iz Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike nisu odgovorili na pitanja kada će Vlada FBiH riješiti sporna pitanja i uskladiti proces tranzicije i da li je odluka Vlade da ljudi kao što je Delić ostanu na privremenom rješenju do sudskih procesa.