Vijeće ministara BiH nedavno je usvojilo studiju pod nazivom “Maksimiziranje utjecaja finansijskih tokova i investicija povezanih s migracijskim kretanjima na razvoj BiH” te je zadužilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da ovaj dokument dostavi svim relevantnim institucijama u BiH.
Studija pokazuje da emigranti iz BiH većinom predstavljaju ekonomski najaktivniji dio populacije.
Primarni sektori u kojima su zaposleni emigranti iz BiH su građevinski, turistički i proizvodni. Kada se uporede radna mjesta na kojima trenutno rade i obrazovanje, može se zaključiti da emigranati iz BiH rade na poslovima koji su ispod nivoa njihovog obrazovanja.
– Emigranti iz BiH su veoma dobro integrirani u zemljama prijema. Relativno zreo migracioni ciklus iz BiH reflektira se u relativno visokom dohotku po domaćinstvu u zemlji prijema pa je prosječna mjesečna zarada po domaćinstvu 2.864 eura – rezultati su ispitivanja.
Studija pokazuje i da domaćinstva emigranata iz BiH u zemljama EU u prosjeku šalju u BiH 2.189, a iz zemalja bivše Jugoslavije 1.211 eura godišnje, dok je prosjek 1.874 eura.
Emigranti iz BiH u zemljama prijema uštede u prosjeku 8.508 eura godišnje po domaćinstvu.
Također, predviđa se da će se doznake iz inozemstva u BiH nastaviti smanjivati, što je posljedica tekućeg i strukturalnog sazrijevanja migracionog ciklusa.
Studija je pokazala da se približno 15 posto od ukupnog broja domaćinstava koja su migrirala nalazi u području zemalja bivše Jugoslavije. Ostalih 85 posto nalazi se u regionu EU i drugim zemljama, uključujući prekookeanske zemlje – Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Australiju.
Vijeće ministara preporučilo je svim institucijama u BiH da pri izradi strateških dokumenata i drugih propisa iz svoje nadležnosti uzmu u obzir razvojne resurse iseljeništva, kako finansijske (doznake, štednja, investicije) tako i ljudske.
Finansijski profil iseljenika iz BiH
– evidentirano je između 480.000 i 536.000 domaćinstava emigranata iz BiH
– emigranti iz BiH u 2009. godini ukupno uštedjeli 4.660 miliona eura, na osnovu čega se pretpostavlja da ovaj akumulirani kapital doseže vrlo visoke iznose izražene u milijardama eura za period od skoro 20 godina masovnih emigracija
– 22,5% od stvarne vrijednosti finansijskih transfera iz iseljeništva izvršeno je kroz formalne kanale (banke ili operatore za transfer novca)
– 32% emigranata poduzetnika iz BiH investiralo je ili namjerava investirati u zemlji prijema (32 %), a tek 6% investiralo je u BiH
– 26% svih emigrantskih domaćinstava iz BiH planira inicirati ili proširiti
investicije u poslovna preduzeća u BiH u budućnosti
– oko 50% emigranata želi se vratiti u BiH kada zaradi penziju
– za 4 od 5 emigranata postizanje štednog cilja ostaje primarni uvjet koji se treba ispuniti prije razmatranja povratka
