Istakao je kako je ova mjera izazvala brojne nedoumice i postavila ozbiljne izazove pred prerađivačku industriju, ali i cjelokupnu ekonomiju u Federaciji BiH.
“Minimalna plata u pojedinim sektorima sada dostiže ili se približava prosječnoj plati radnika, što dodatno otežava motivaciju zaposlenih za veću produktivnost. U Evropskoj uniji minimalna plata obično čini 50-60% prosječne plate, čime se ostavlja prostor da se radnici nagrade za učinak i prisutnost na poslu. Kod nas, s ovakvom strukturom, taj mehanizam postaje sve teži za implementaciju”, naglasio je Memagić.
Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavljaju dodatni troškovi koji pogađaju poslodavce.
“Bolovanja do 42 dana idu na teret poslodavaca, što sada postaje značajno opterećenje. Također, obuka novih radnika, koji tek započinju radni angažman, sada zahtijeva isplatu minimalne plate od 1.000 KM, bez obzira na to što njihovi učinci još uvijek nisu na očekivanom nivou. Ovo stvara ogromne dodatne zadatke koje ranije nismo imali”, objasnio je.
Memagić je kao opomenu naveo slučaj iz Republike Srpske, gdje je povećanje minimalne plate na 900 KM dovelo do zatvaranja mnogih firmi koje obavljaju manje profitabilne poslove.
“Sličan scenarij mogao bi se desiti i u Federaciji BiH, posebno kod manjih preduzeća i obrta. Firme koje se bave takozvanim poslovima druge ili treće ruke vjerovatno će se suočiti s otpuštanjem radnika, pa čak i potpunim zatvaranjem”, upozorio je Memagić.
Kada je riječ o Alma Ras, direktor je pojasnio da kompanija neće biti suočena s većim otpuštanjima, ali će investicije biti značajno usporene.
“Sredstva koja su bila planirana za razvoj i nove projekte sada će morati biti preusmjerena na povećanje plata i pokrivanje drugih troškova. Ukupno povećanje plata u kompaniji iznosit će 12-13%, jer uz povećanje minimalca dolazi i inflatorni pritisak koji zahtijeva dodatne korekcije plata”, rekao je Memagić.
Ova situacija, prema njegovom mišljenju, neminovno će dovesti do povećanja cijena gotovih proizvoda i usluga.
“Razgovarao sam s kolegama iz različitih branši i svi su svjesni da će usluge poput frizerskih salona, autopraonica i slično poskupjeti. Trošak plata često čini 30-40% ukupnih cijena usluga, pa će ova promjena izazvati lančanu reakciju poskupljenja”, dodao je.
Na kraju, Memagić je izrazio nezadovoljstvo načinom na koji su političari poslodavce prikazali u javnosti.
“Etiketiranje poslodavaca kao ljudi koji ne brinu o radnicima ili isključivo gledaju svoj interes potpuno je pogrešno. Poslodavci su ključni dio društva, jer svojim doprinosima pune budžete iz kojih se finansiraju javne institucije i drugi sektori. Ovakav odnos prema poslovnoj zajednici nije način da se grade zdravi odnosi u državi”, zaključio je Memagić, pozivajući na dijalog i bolje razumijevanje između vlasti i privrednika.
