Otkako su se pojavile prve vijesti o zlatu u rudnicima Srednjobosanske županije, ali i rijekama i potocima u kojima se stoljećima ispiralo zlato, zlatna groznica počela je da trese sve slojeve stanovništva središnje Bosne.
Zlato u rijekama i potocima ispiru i neradnici koji žele brzu zaradu, ali i inženjeri, umjetnici, prosvjetni radnici. Jedan inženjer rudarstva za pet minuta pronašao dva grama zlata na jalovištu koje su Englezi ostavili u Bakovićima kod Fojnice.
Još bez natječaja
Zanimljivo da nitko od njih ne želi javno predstavljanje jer kako reče jedan od njih “mogu mi lopovi pokucati na vrata, a ja našao samo zrnce zlata”. Iako je Vlada Srednjobosanske županije još u drugom mjesecu ove godine donijela odluku da se pokrene postupak za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju zlata na lokaciji Bakovići u općini Fojnica, Ministarstvo gospodarstva još nije raspisalo natječaj. Dobri poznavatelji bliski Vladi SBŽ-a tvrde da se čeka novi Zakon o koncesijama prema kojem bi Federacija bila nadležna za rudnike zlata. Dok vlast kalkulira sa zakonom, svakodnevno se povećava broj nezaposlenih u SBŽ-u koji je već stigao blizu četrdeset tisuća. Četiri godine trebalo je poduzećima Au-Aurum iz Jajca i Nemetal-Komerc iz Kiseljaka da samoinicijativno pokrenu postupak kako bi dobili koncesiju za geološko istraživanje, a zatim i eksploataciju na rudniku zlata u Bakovićima kod Fojnice. Njihov trud urodio je plodom tek toliko da su “pokrenuli” Vladu SBŽ-a da u veljači ove godine pokrene postupak za dodjelu koncesije. – Prošle godine dobili smo suglasnosti Mjesne zajednice Bakovići, kao i Općinskog vijeća Fojnice da možemo konkurirati za koncesije istraživanja, a zatim i eksploatacije na rudniku zlata u Bakovićima. Mi smo to učinili samoinicijativno kako bi pokrenuli proces, ali evo ni nakon pola godine Ministarstvo gospodarstva SBŽ-a još nije raspisalo javni poziv za natječaj – govori nam Boško Barišić iz Jajca, suvlasnik poduzeća Au-Aurum.
Istraživali Englezi
U Mjesnoj zajednici Bakovići predsjednik Ivo Markija nema dvojbi kada je u pitanju koncesija za istraživanje rudnika zlata u Bakovićima. – Bakovići su zahvaljujući Englezima, koji su vadili zlato iz ovoga rudnika do 1938. godine, imali struju prije Fojnice. Zgrada današnjeg Zavoda za osobe sa smetnjama u razvoju bila je njihova uprava. Nemamo ništa protiv toga da se izvrše istraživanja i ako pokažu da vrijedi ulagati u eksploataciju zlata, da se to i radi, ali pod određenim uvjetima. Mislim prije svega da se zaposle naši mještani iz naše mjesne zajednice, ali i da se obnovi infrastruktura Bakovića koja je odavno dotrajala – govori nam Ivo.
Kako doznajemo iz povjerljivih izvora, ali i od lokalnog stanovništva, gotovo da nema vikenda kada se u Bakovićima na lokaciji rudnika ne pojavi jedno gospodarsko izaslanstvo. Dolazili su ovdje već poduzetnici iz Malezije, Kine, Rusije. Obilazili su i ostale rudnike željeza, kvarcita, žive, granita, ugljena u Srednjobosanskoj županiji. U Ministarstvu gospodarstva SBŽ-a nismo mogli dobiti odgovor zašto još nije raspisan javni natječaj kojim bi se najboljem ponuđaču dodijelila koncesija nad rudnikom zlata u Bakovićima. Prema odluci Vlade SBŽ-a koncesija za istraživanje i eksploataciju zlata na lokaciji Bakovići daje se na rok od 30 godina. Godišnja naknada za koncesiju eksploatacijskog prostora je najmanje 100 KM po hektaru, a postotak koji dobiva SBŽ je najmanje tri posto prosječne cijene po toni iskopane rude. Prema procjenama stručnjaka koji se bave eksploatacijom rude zlata, u početnoj fazi eksploatacije na rudniku u Bakovićima posao bi dobilo oko 300 radnika.
(VisokoIN)
