Kad ih vidite na deklaraciji, znači da kupujete ‘hranu ubicu'– ovih 12 sastojaka mogu vam uništiti zdravlje

Mnoge hemikalije iz hrane direktno su povezane s velikim zdravstvenim problemima, uključujući povećan rizik od raka, probleme u razvoju i poremećaj hormona.

 

Hrana, kao jedan od glavnih izvora zdravlja, trebala bi biti hranjiva i sigurna za jelo. Ipak, više od 10.000 kemikalija je dozvoljeno u hrani. Neki su aditivi kao što su konzervansi poput butiliranog hidroksianizola (BHA) i butiliranog hidroksitoluena (BHT) koji se dodaju prerađenoj hrani. No, postoje i drugi aditivi poput teških metala koji kontaminiraju hranu za vrijeme obrade, skladištenja i pakiranja.

 

Skoro 99 posto hemikalija za hranu uvedenih od 2000. dobilo je zeleno svjetlo za upotrebu umjesto da ih je pravilno pregledala Agencija za hranu i lijekove (FDA), piše EWG. Neke od tih kemikalija direktno su vezane uz velike zdravstvene probleme, uključujući povećan rizik od raka, probleme u razvoju i poremećaj hormona.

 

Ove se tvari nalaze u onome što jedemo, zahvaljujući pravnoj rupi koja omogućava klasifikaciju hrane kao “općepriznata kao sigurna”. To je rupa koju su prehrambene i kemijske kompanije koristile desetjećima. To znači da umjesto da FDA utvrđuje koje su kemikalije za hranu sigurne za konzumiranje, proizvođači tih tvari odlučuju. To predstavlja problem i za potrošače jer na njima ostaje procjena što je zdravo, a što štetno, prenosi Nova.rs.

 

Donosimo popis 12 tvari koji imaju štetne posljedice na zdravlje.

 

Nitrati i nitriti

Proizvođači dodaju nitrate i nitrite u hranu kao što su sušeno meso za sendviče, slanina, salama ili kobasice kako bi im dali boju i produžili rok trajanja. Kada se tako dodaju prerađenoj hrani, i nitrati i nitriti mogu formirati nitrozamine u tijelu što može povećati rizik od razvoja raka.

 

Kalijev bromat

Mnogi pakirani pekarski proizvodi pripremaju se od brašna koje može sadržati kalijev bromat, aditiv povezan s razvojem karcinoma. Kemikalija se dodaje u brašno kako bi ojačala tijesto i omogućila dizanje, zbog čega su je brojne američke kompanije prihvatile.

Prehrambena industrija dugo je tvrdila da kalijev bromat nije problem u pečenim proizvodima jer ga u teoriji proces pečenja u potpunosti pretvara u kalijev bromid koji nije kancerogen. Međutim, mjerenja su pokazala da to nije tako.

 

Novija istraživanja na životinjama su otkrila da je unos kalijevog bromata doveo do značajnog povećanja raka štitnjače, bubrega i drugih organa.

 

Propilparaben

Pecivo koje obožavamo može sadržavati konzervans propilparaben koji je povezan s hormonalnim poremećajima.

 

Nedavna studija znanstvenika s Harvarda sugerira da bi izlaganje propilparabenu moglo biti povezano sa smanjenom plodnošću. Unatoč sve češćim dokazima da propilparaben negativno utječe na endokrini sustav, FDA nije poduzela mjere da eliminira njegovu upotrebu.

 

Nasreću, sve se manje koristi u kozmetici, no još se može naći u nekim proizvodima pa stoga potražite oznaku “bez parabena”.

 

BHA i BHT

Butilirani hidroksianizol (BHA) i butilirani hidroksitoluen (BHT) dva su aditiva koji su i dalje dozvoljeni u hrani iako se pokazalo da izazivaju poremećaj hormona i štete reproduktivnom sustavu. Međunarodna agencija za istraživanje raka i Svjetska zdravstvena organizacija klasificirale su BHA kao potencijalno kancerogen za ljude.

 

Prerađena hrana poput žitarica, grickalica i mnogih drugih namirnica često sadrži ove aditive. BHA se obično nalazi i u konzerviranom mesu, feferonima i kobasicama. Studije na štakorima hranjenim BHT-om otkrile su razvoj tumora jetra i pluća.

 

TBHQ

 

TBHQ je konzervans koji je prisutan u prerađenoj hrani. Koristi se već niz desetljeća i nema nikakvu funkciju osim što produžava rok trajanja proizvoda. Novi rezultati testova otkrili su da TBHQ utječe na proteine imunoloških stanica u dozama koje izazivaju štetu. Ranije studije su otkrile da TBHQ može utjecati na to koliko dobro cjepiva protiv gripe funkcioniraju i da može biti povezan s porastom alergija na hranu.

 

TBHQ je često, iako ne uvek, naveden na etiketi sastojka.

 

Titanijev dioksid

Titanijev dioksid se koristi u popularnim bombonima i drugim prerađenim slatkišima da bi dao glatku teksturu ili bijelu boju. Pigment može posvjetliti druge boje čineći hranu živopisnijom i privlačnijom, ali aditiv nema nutritivnu korist.

 

BVO

Većina ljudi zna za zaslađivače, ali možda nisu svjesni sastojka nekih bezalkoholnih pića koji mogu naštetiti živčanom sustavu – bromiranog biljnog ulja ili BVO-a, aditiva za hranu.

 

Osim gaziranih pića vode s okusom citrusa također najčešće sadrže BVO.

 

PFAS

PFAS se ne nalazi samo u kuhinjskom posuđu, već i u krvi ljudi širom svijeta, uključujući 99 posto Amerikanaca. PFAS kemikalije zagađuju vodu, ne otapaju se i ostaju u životnoj sredini i ljudima desetljećima. Neki znanstvenici ih nazivaju “vječnim kemikalijama”.

 

Umjetne boje

Kalifornijski ured za procjenu opasnosti po zdravlje životne sredine ili OEHHA objavio je rezultate dvogodišnje studije. Otkrili su da boje za hranu kao što su crvena br. 40 i žuta br. 5 predstavljaju značajan rizik za djecu kada im je mozak u kritičnoj fazi razvoja

 

Izvještaj je otkrio da takve boje ne utječu na svu djecu na isti način: Neka djeca mogu biti osjetljivija na učinke ovih aditiva koji se koriste u širokom spektru namirnica popularnih kod djece, kao što su obojene žitarice, korneti za sladoled, glazura i sokovi.

 

Umjetni zaslađivači

Najnovija epidemiološka istraživanja pokazuju da su umjetni zaslađivači povezani s pretilošću i dijabetesom, među ostalim metaboličkim problemima. Naravno, poznato je i da prekomjerna konzumacija šećera šteti zdravlju. Ipak, čini se da umjetni zaslađivači nisu dobra alternativa, posebno ne za djecu.

 

Potrošači mogu vidjeti umjetni zaslađivač naveden kao sastojak na etiketi, ali budući da informacije o količinama nisu potrebne, ne mogu znati koliko ga sadrži prehrambeni proizvod.

Teški metali

Nakon što su pronađene opasne razine neorganskog arsena u tri popularna brenda rižinih žitarica za bebe, FDA se obavezala predložiti nacrt ograničenja za neke toksične metale, no to se još nije dogodilo.

 

Ovi metali, ako se nađu u dječjoj hrani, mogu dovesti do oštećenja mozga, prenosi Nova.rs.