Izborne debate na N1 su tu da vam pomognu odlučiti kome pokloniti svoje povjerenje. U debati u četvrtak stavove o aktuelnim pitanjima iznijeli su kandidati za Parlament Bosne i Hercegovine: Akademik Suad Kurtćehajić (kandidat SBB-a), Dervo Sejdić (kandidat SDP-a) i Senad Šepić (kandidat Koalicije “Država”). Gostovanje u emisiji odbio je kandidat Demokratske fronte za najviši zakonodavni organ države.
Pitanje koje je izazvalo najveće neslaganje između tri učesnika upravo je ono oko kojeg se vladajući ne mogu ili ne žele usaglasiti već godinama.
Dijelove odgovora kandidata donosimo u tekstu ispod, dok će kompletna emisija uskoro biti dostupna na web platformi N1.
Izmjene izbornog zakona – kako do rješenja?
Sejdić: Ako uđem u parlament, nastavljam svoju borbu za građanska prava. Isto će se desiti i ako ne uđem. Vjerujem da svanuti dan kada će nacionalističke stranke otići sa vlasti. Tada će biti jednostavnije razgovarati o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Šepić: Potpuno suprotstavljene strane ovo ne mogu i neće uraditi, ali sam uvjeren da one neće biti dominantne nakon drugog oktobra. I globalna nam situacija ide na ruku – ovakvi odnosi mogu biti naša šansa. Trenutne elite su kidnapovale ovu zemlju. U ovom momentu nemate nijednog pravog partnera za naše prijatelje iz međunarodne zajednice.
Kurtćehajić: Nijedan zakon se u Predstavničkom domu ne može donijeti a da sa njim nije saglasna barem trećina zastupnika iz entiteta koji se zove RS mora biti saglasna. Tu već imamo kočnice u ustavu koje nas onemogućavaju da djelujemo normalno. Kako to riješiti? U Dejtonu stoji da postoje i odredbe o dodatnim nadležnostima, treći dio te odredbe ne traže da se entiteti slože.
Dok je Kurtčehajić istaknuo kako ne misli da je moguće pomiriti građanski i etnički koncept, Šepić se suprotstavio, dodavši kako u tom slučaju ne bi bila moguća ni Bosna i Hercegovina.
“Obezbijedite onda trećinu iz Republike Srpske. Mi ovdje imamo konstrukcione greške”, odgovorio je Kurtčehajić.
Sa Senadom Šepićem saglasan je bio i Dervo Sejdić.
“U BiH je moguće balansirati građansko i kolektivno pravo. U svom prijedlogu izmjena Ustava BiH ja to i jednostavno činim: BiH je demokratska i socijalna država njenih građana, naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba, i nacionalnih manjina. Iz RS bi se birao jedan član, iz FBiH dva, mimo etničkog principa. Po tom principu bismo implementirali svih pet presuda Suda u Strazburu.(…) Dok sam ovaj prijedlog prezentirao visokom predstavniku Christianu Schmidtu, on je dobacio svom asistentu rekavši “ovo je isto što i mi mislimo”, prisjetio je Sejdić.
Negodovao je ponovo Kurtćehajić, osvrčući se na listu SDP-a.
“Prvi je Srbin, drugi Hrvat, treći Rom, četvrti Bošnjak. Zamislite da Dačić u SPS napravi listu da prvi bude Bošnjak, drugi Hrvat, treći Rom a četvrti Srbin, vjeruj mi da bi tamo zaključili da on nije dobar”, riječi su akademika koji je SDP napustio prije prelaska u SBB.
Tvrdi da je tu napravljen “ozbiljan oblik diskriminacije prema Bošnjacima”, na šta mu je Sejdić odgovorio da su svi građani BiH i da se ne dijele po etničkim principima.
Na SDP se SBB-ov kandidat ponovo obrušio u nastavku emisije, okrivljujući, između ostalih, ovu stranku što “ljudi ne mogu da glasaju na mjestima sa kojih su prognani”.
“Da Bećirović nije imao taj grijeh, sada bi bio najozbiljniji kandidat za člana Predsjedništva BiH”, Kurtćehajićev je zaključak.
