Temperatura od 20.75 stupnjeva Celzijusa, koju su 9. veljače zabilježili brazilski znanstvenici na otoku Seymour, za gotovo cijeli stupanj premašuje prethodni rekord od 19.8 stupnjeva, zabilježen u siječnju 1982. na otoku Signy.
Znanstvenici koji svaka tri dana skupljaju podatke s udaljenih postaja za mjerenje nazvali su novi rekord “nevjerojatnim i abnormalnim”, piše Guardian.
Ovo najnovije mjerenje dolazi za petama još jednog srušenog rekorda: šestog veljače argentinska istraživačka postaja u bazi Esperanza na najsjevernijem antarktičkom poluotoku zabilježila je temperaturu od 18.3 stupnja, što je najviše očitanje ikad u tom dijelu kontinenta.
Ove rekorde još mora potvrditi Svjetska meteorološka organizacija, ali oni označavaju nastavak šireg trenda na antarktičkom kopnu i okolnim otocima, gdje je temperatura porasla za gotovo tri stupnja u odnosu na preindustrijsko doba, što je jedan od najbržih porasta igdje zabilježenih na Zemlji.
“Primjećujemo trend zatopljenja na mnogim mjestima koja pratimo, ali nikada dosad nismo vidjeli ništa slično ovome,” rekao je Carlos Schaefer koji radi u Terrantaru, projektu brazilske vlade koji prati utjecaj klimatskih promjena na biologiju i područja vječnog leda na 23 lokacije na Antarktiku.
Posljedice porasta temperature različito se manifestiraju na različitim područjima Antarktika, koja obuhvaća kontinent, otoke i ocean južno od 60. stupnja geografske širine. U tom dijelu svijeta nalazi se oko 70 posto Zemljine slatke vode u obliku snijega i leda. Ako bi se sav snijeg i led otopio, razine mora porasle bi za 50 do 60 metara, ali za to će biti potrebne stotine godina. Znanstvenici iz UN-a predviđaju da će razine oceana narasti između 30 i 110 centimetara do kraja ovog stoljeća, ovisno o ljudskim naporima da smanje emisije ugljika i osjetljivosti ledenih plašteva.
Antarktički poluotok – dugi potez zemlje koji se proteže prema Argentini – trpi najdramatičnije posljedice.
Praćenje podataka iz ovih područja moglo bi nam pomoći predvidjeti što će se događati u drugim dijelovima regije, kaže Schaefer. „Važno je imati pod nadzorom područja kao što su Južni Shetland i Antarktički poluotok, jer nam ona mogu pokazati kako će se stvari razvijati u bliskoj budućnosti.“
