Vodeći se iskustvima iz prošlosti, kada je primjena regulacije medija u BiH bila u začetku i kada je govor mržnje bio jedan od glavnih pokretača društvenih potresa, učinjen je značajan napredak, smatraju u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK).
“Potreba za poboljšanjem stanja u medijima u ovoj oblasti postoji, ali ne smijemo zaboraviti da mediji, posrednici između elite na vlasti i javnosti, postaju ogledalo sredina kojima se obraćaju i u kojima postoje”, kaže u izjavi za Fenu rukovodilac sektora za odnose s javnošću RAK-a Amela Odobašić.
Napominje da u BiH, kao i u drugim zemljama, postoji tendencija zloupotrebe slobode izražavanja, ali da su regulatorna tijela odgovorna da osiguraju i prate stepen poštivanja osnovnih etičkih i profesionalnih standarda, te da poduzimaju mjere u slučaju nepoštivanja tih standarda.
“Prisustvo govora mržnje u bh. medijima je nepresušna tema, koja neminovno nameće pitanje da li govor okarakterisan kao govor mržnje to uistinu i jeste ili on spada u domen klevete. U praćenju ranijih izbora, mediji su posao obavili korektno i bez značajnih odstupanja, što ne iznenađuje s obzirom na dugogodišnje iskustvo koje imaju u praćenju izbora”, naglašava Odobašić.
U skladu sa Zakona o komunikacijama, RAK je ovlašten da primjenjuje izvršne mjere srazmjerno prekršajima, koje se kreću od upozorenja preko novčanih kazni do oduzimanja dozvole.
Do sada najveća novčana kazna za kršenje Kodeksa, a koja se tiče govora mržnje, izrečena je RTV Vikom iz Banje Luke u visini od 20.000 KM, navode iz RAK-a.
(VisokoIN/Fena)
