Novoimenovani članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa prošle sedmice preuzeli su dužnost i za početak trebalo bi da okončaju osam postupaka koji su pokrenuti pred prethodnim sastavom Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
Postupci o kojima bi novi članovi Komisije prvo trebalo da odlučuju su, između ostalih, i oni koji su pokrenuti protiv Slevida Hurtića, ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, i Dragana Bogdanića, nekadašnjeg poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Takođe, postupci su pokrenuti i protiv Muniba Jusufovića, Amela Kovačevića, Darka Šandre, Dragana Kneževića, Siniše Vidovića i Hakana Varana.
Mira Pekić, bivša predsjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, kaže da je u skladu sa zakonom novoizabrana komisija dužna da okonča te postupke te da će nosioci javne funkcije i dalje biti dužni podnositi finansijske izvještaje u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost za sebe i bliske srodnike.
“Izvještaj će podnositi za svaku godinu dok je na javnoj funkciji. Komisija će donijeti posebnim pravilnikom način podnošenja i izgled obrasca za podnošenje izvještaja. Komisija će provjeravati te podatke iz izvještaja i utvrđivati eventualni sukob interesa”, rekla je Pekićeva za “Nezavisne”.
Ona kaže da je, po novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, Komisija nezavisno tijelo koje je uspostavila Parlamentarna skupština BiH i da sastav osigurava jednaku zastupljenost sva tri konstitutivna naroda, međutim odluke će se moći donositi i bez glasova jednog od tri konstitutivna naroda.
“Kvorum za rad čini pet članova Komisije, bez obzira na to da li su zastupljeni svi narodi, a za donošenje odluke potrebna je većina od ukupnog broja članova, što u praksi znači da četiri člana mogu donijeti odluku, osim u slučaju inicijative za razrješenje i poziva za podnošenje ostavke, gdje je potrebna dvotrećinska većina ako se odluka ne donese konsenzusom. Ovakva mogućnost donošenja odluka bez glasova jednog od tri konstitutivna naroda nije do sada viđena prilikom donošenja odluka u zajedničkim institucijama. Opozicija je na to ukazivala, ali tek ćemo u praksi vidjeti stvarni efekat takvog odlučivanja. Nije trebalo mijenjati ravnopravnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda prilikom odlučivanja i tako rad Komisije neće biti efikasniji”, rekla je Pekićeva.
Iako je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH usvojen tek nedavno, nije isključena mogućnost da on uskoro bude promijenjen s obzirom na to da nije usklađen sa evropskim standardima.
“Zakon o sprečavanju sukoba interesa, usvojen u martu 2024. godine, predstavlja značajan korak naprijed, iako još nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima”, navedeno je u posljednjem izvještaju Evropske komisije za BiH.
Inače, jedna od najvećih novina novousvojenog zakona je u tome što su članovi Komisije sada nezavisni stručnjaci dok su u ranijem sastavu Komisije bili članovi oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na tu anomaliju da političari praktično odlučuju o svojim kolegama političarima ukazivali su mnogi, a činjenica da se nisu sastajali mjesecima, da su sjednice prekidane ili nisu održavane zbog nedostatka kvoruma govori o tome da je takav način rada bio neodrživ.
U novi sastav Komisije za odlučivanje o sukobu interesa izabrani su Dejan Ružić, Dženan Šečerbajtarević, Ilma Mehić Jusufbašić, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.
Kako nezvanično saznajemo, prva sjednica novoizabrane komisije biće održana već sljedeće sedmice, a jedan od prvih zadataka biće izbor njenog predsjednika.
