“Oni koji pale knjige, svakako na kraju izgube. Vijećnica je svjedok”, saopćio je danas Senad Šepić, poslanik u državnom parlamentu u BiH, na Dan pobjede, 9. maja, u Sarajevu, gdje večeras treba ponovno da bude otvorena Vijećnica, jedan od arhitektonskih simbola grada, zapaljena i teško oštećena u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini.
Šepić podsjeća od kada se 9. maj obilježava kao Dan pobjede nakon završetka krvavog Drugog svjetskog rata.
“Tek što je otkucala ponoć u Berlinu, 9. maja 1945., nacistička Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. Feldmaršal Wilhem Keitel svojim potpisom formalno je završio ratnu kataklizmu i masovna stradanja u Evropi. Adolf Hitler i njegova ideologija su poraženi. Pet godina kasnije u Parizu, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio je svoj prijedlog za stvaranje organizirane Evrope, neophodne za održavanje mira”, naveo je Šepić.
Ovaj prijedlog, poznat kao Šumanova deklaracija, smatra se početkom stvaranja onog što danas poznajemo pod imenom Evropska unija.
Tako je obnovljena ratom razrušena Evropa.
Taj 9. maj se slavi kao Dan pobjede nad fašizmom i kao Dan Evrope”, navodi Šepić i dodaje da se 64 godine od “Šumanove deklaracije”, u Sarajevu ponovno slavi pobjeda nad fašizmom, barbarstvom i urbicidom.
Vijećnica, najreprezentativnija zgrada iz austrougarskog perioda, 9. maja 2014. ponovno će biti otvorena.
“Karlo Paržik, koji je uradio prvi projekt, pa Alexandar Wittek koji je dva puta odlazio u Kairo tražeći inspiraciju i Ćirilo M. Iveković koji je Vijećnicu završio 1896., napravili su remek-djelo u pseudomaurskom stilu, jedan od zaštitih znakova Sarajeva. Ovaj simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine uspio je preživjeti dva svjetska rata”, piše Šepić.
Namjena joj se kroz historiju mijenjala, ali njena graditeljska ljepota i prepoznatljivost učinile su je svojevrsnom sarajevskom značkom.
“Nažalost, tokom srpske i JNA opsade Sarajeva, Vijećnica je brutalno granatirana te 25. i 26. augusta 1992. barbarski spaljena, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH”, podsjeća Šepić.
Odmah poslje rata, krenula je obnova, u donacijama su prednjačile Republika Austrija i Evropska komisija, graditelji su bili ljudi iz bh. firmi.
Trebalo je da prođu 22 godine da bi ponovno bila otvorena.
“Kada je napravljena i kasnijom funkcijom, Vijećnica je bila poznata i kao simbol svojevrsne bosanskohercegovačke autonomije u okviru Austrougarskog carstva. Devedesetih godina prošlog stoljeća postala je simbol urbicida. Baš 9. maja Sarajevo će slaviti pobjedu civilizacijskih vrijednosti nad barbarskom mržnjom na pamćenje i život. Jasno je da Vijećnica nije bila nikakav vojni cilj nego je njeno spaljivanje simbolički trebalo da posluži kao primjer cjelokupnog stradanja naše zemlje i Sarajeva, naše kulture i historije. Oni koji su pucali u knjige i naše pamćenje, 9. maja, istog datuma kad je i Hitlerova nacistička Njemačka kapitulirala, biće poraženi, a civilizacijske vrijednosti kakve je čuvala Vijećnica, biće obnovljenje”, naveo je Senad Šepić.
Vijećnica će njenom graditeljskom ljepotom, ali prvenstveno memorijom svjedočiti o kulturnom i historijskom putu naše zemlje i Sarajeva te će isto tako predstavljati onu stranu evropske civilizacije koja je kao pobjednica izašla iz Drugog svjetskog rata, ona u kojoj se Bosna i Hercegovina uspjela odbraniti i opstati kao jedinstvena država.
“I put naše zemlje vodi nas tamo gdje ga je baš 9. maja 1950. projicirao Robert Schuman, ka Evropskoj uniji”, zaključio je ovaj poslanik.
(VisokoIN)
