Direktor za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje Pierre Mirel u ekskluzivnom intervjuu za Fenu govori o važnosti implementacije presude “Sejdić-Finci”, napretku BiH na evropskom putu, sistemu državne pomoći te problemima koje će BiH imati nakon ulaska Republike Hrvatske u EU.
FENA: Koliko je BiH daleko od EU, s obzirom na činjenicu da vlasti BiH već duže vrijeme nisu u mogućnosti da postignu saglasnost o provođenju odluke u predmetu “Sejdić-Finci”?
MIREL: Mislim da bismo radije trebali upitati “Kako Bosna i Hercegovina u ovoj fazi može lakše napredovati na svom putu prema EU?” Nedavno smo vidjeli neke veoma ohrabrujuće pomake. Da bi BiH napredovala u procesu evropskih integracija, neophodno je da na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao broj jedan. Da bi se to ostvarilo, države članice EU moraju biti uvjerene da BiH preduzima vjerodostojne napore na usklađivanju svog ustava s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu s presudom “Sejdić-Finci”.
Zahvaljujući našim mnogobrojnim kontaktima u vezi s ovim pitanjem, relevantne bh. institucije vrlo dobro znaju šta je neophodno da bi se preduzeli vjerodostojni napori u pogledu presude Evropskog suda za ljudska prava.
Drugi korak će biti da osiguramo da zemlje članice EU daju pozitivnu ocjenu za podnošenje zahtjeva za članstvo. U tom smislu, na osnovu Zaključaka Vijeća iz marta 2011. godine, zadovoljavajuća ocjena o realizaciji SSP/PS je od suštinske važnosti.
Da bi se to postiglo Ustav BiH mora da bude harmoniziran s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Drugim riječima, neophodne su odgovarajuće izmjene.
Treći korak u pogledu dobijanja statusa kandidata i pod pretpostavkom da zemlje članice EU zatraže od Komisije da pripremi mišljenje bio bi tehnički proces pitanja i odgovora koji bi obuhvatio područja u skladu s kriterijima iz Kopenhagena i procesom stabilizacije i pridruživanja.
Popis stanovništva bit će bitan da bi bili osigurani pouzdani i ažurirani statistički podaci.
Kao i sa svim zemljama u regionu kad vlasti BiH djeluju i EU uzvraća, kao što smo imali slučaj s Mapom puta za liberalizaciju viznog režima. Ni manje, ni više. Spremni smo da pomognemo, ali vaši politički predstavnici moraju da urade svoj dio.
FENA: Koji su zaključci bilateralnih sastanaka s akterima u strukturalnom dijalogu?
MIREL: Taj dijalog je proces postizanja konsenzusa o neophodnim reformama pravosuđa. EU podržava napore vlasti BiH u pogledu pronalaženja adekvatnih rješenja, koja će se razmatrati na transparentan način. Tokom prethodnih mjeseci, grupa stručnjaka u BiH je pokazala da proces može da napreduje ako među akterima prevladava duh međusobnog razumijevanja.
Pod odgovarajućim okolnostima postoji temelj za pronalaženje rješenja na principu vlasništva i garantovanje stručnog posredovanja, čak i za najsuprotstavljenija stajališta i stavove.
Runda tehničkih bilateralnih konsultacija bila je značajna prilika da se konstatira da se stavovi uzajamno već priližavaju konkretnim rješenjima kojima se ispravljaju nedostaci pravosudnog sistema. Drugim riječima, mogla se vidjeti ozbiljna opredijeljenost svih sagovornika da se realiziraju tehničke preporuke Komisije.
Ovakav pristup je za pohvalu. Pod uvjetom da svi akteri nastave angažiranje s istinskom namjerom da poboljšaju sistem za dobrobit svih građana BiH, ovaj proces može uroditi plodom. Dijalogom je uistinu omogućena depolitizacija pitanja i dat siguran zamah daljnjim koracima u jednom od najtežih sektora koji zahtijeva strukturalne napore za buduće integriranje BiH u EU.
Metodologija strukturalnog dijaloga nije zasnovana na nametanju rješenja već na principu vlasništva; to traje duže, ali je garancija za stabilnije i održive rezultate.
FENA: Da li je postignut napredak o tom pitanju i koliko je realno očekivati konstruktivna rješenja u oblasti pravosuđa imajući u vidu sve izraženije zahtjeve Republike Srpske da se ukinu Tužilaštvo i Sud BiH?
MIREL: Kao što sam spomenuo, strukturalni dijalog o pravosuđu nije brzinsko rješenje. To je dugotrajan proces koji smo pokrenuli uz razumijevanje i angažiranje svih političkih i pravosudnih aktera u BiH.
Očevici smo pojačanog napretka u mnogim područjima. Nakon pokretanja dijaloga u junu 2011., komesar Štefan File je objasnio da postojanje državnih pravosudnih institucija i tijela nije za diskusiju. Umjesto toga, od aktera se očekuje da identificiraju područja eventualnih poboljšanja u pogledu njihovog funkcioniranja i koordinacije s drugim instancama širom BiH.
U tom pogledu, u razgovorima su postignuti pomaci, konkretno, u pogledu niza izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Cijenimo što su pokrenuti i što traju razgovori među stručnjacima o koordinaciji nadležnosti između Suda BiH i drugih instanci u zemlji, u skladu s relevantnim preporukama Komisije.
Ta pitanja će također biti definirana u sklopu reforme apelacionog sistema na državnom nivou.
Ovi tehnički pomaci su dešavanja koja su bitna. Politički napadi i provokacije protiv državnog pravosuđa su kontraproduktivni i ne donose nikakav rezultat. Osim toga, VSTV je također preduzeo važne korake u pronalaženju rješenja za smanjenje nagomilanih predmeta.
Preuzete su i inicijative za smanjenje nagomilanih predmeta i onemogućavanje da se sudovi dodatno zatrpaju novim predmetima neplaćenih komunalnih računa.
Može se primijetiti i novi tempo u prosljeđivanju predmeta; rad Tužilaštva BiH i Suda BiH na ovom polju je za pohvalu. Uvjereni smo da će proces biti nastavljen neometano i da ćemo u sljedećoj rundi dijaloga imati prezentaciju primijenjenih kriterija.
Nema sumnje da će ovo dovesti do povećanja opterećenosti sudova širom zemlje, ali Komisija je spremna da iz IPA-e osigura namjensku pomoć u pogledu efikasnosti sudstva.
Očekujemo napredak i na potpisivanju protokola o razmjeni informacija i dokaznog materijala između Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije. Takva saradnja je u interesu svih strana. Poznato mi je da je nekoliko udruženja žrtava već izrazilo podršku protokolu i spremnost za što skoriju saradnju sa srbijanskim vlastima.
Ne smijemo zaboraviti da protokol sadrži konkretnu odredbu o zaštiti njihovih interesa. S obzirom na to da ne postoji vjerovatnoća da će u regionu biti uspostavljen režim isporučivanja pojedinaca koji su osumnjičeni za ratne zločine, ovo se čini kao dobar način da se kriminalci dovedu pred lice pravde, kao što to već rade tužilaštva Hrvatske i Srbije. Iz tog razloga, pohvaljujemo namjeru Tužilaštva BiH da pregovara o sličnom dokumentu s Hrvatskom.
Sljedeći strukturalni dijalog o pravosuđu je okvirno planiran krajem proljeća i uvjereni smo da ćemo postići napretke na temelju preporuka Komisije i utvrditi dodatna usaglašavanja.
FENA: Predstojeće pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji sredinom 2013. i implikacije za BiH su raznovrsne. Neke od njih, kao što su granični prijelazi i prekogranična trgovina poljoprivrednim proizvodima će se osjetiti već od 1. januara 2013. Po Vašem mišljenju, koje “domaće zadatke” BiH treba da obavi da bi se pravilno pripremila za pristupanje Hrvatske i izbjegla negativan ekonomski efekt? Da li se o ovim pitanjima razgovara u okviru dijaloga između BiH i EU o aranžmanima PS/SSP ili na trilateralnim sastancima?
MIREL: Od jula 2013. BiH će dijeliti oko 1.000 km zajedničke granice s najnovijom, 28. članicom Evropske unije. Ovaj pomak pozdravljaju svi u EU i u regionu, jer uspjeh Hrvatske dokazuje da je zemlja nagrađena za svoje reforme, da politika proširenja funkcionira i da postoji jasan put koji treba da prate ostale države zapadnog Balkana.
Nova-stara granica podrazumijeva promjene u postojećim graničnim pravilima, što bi trebalo da bude korisno i za Hrvatsku i za BiH, pod uvjetom da se obje zemlje kvalitetno za njih pripreme.
Građani BiH uživaju znatnu korist od mogućnosti putovanja u EU bez viza. To je također bio slučaj dovođenja standarda BiH na nivo koji postoji u EU, na način da svi imaju od toga koristi.Vrijeme je da se sad granične službe i preduzeća BiH prilagode izvoznim standardima najvećeg jedinstvenog tržišta na svijetu.
To nije prolazni politički trend. Postati dio unutrašnjeg tržišta EU je dugoročni cilj BiH, stoga su promjene uzrokovane članstvom Hrvatske samo prvi korak u pripremanju za izvoz i takmičenje na tržištu EU dugoročno u budućnosti.
Odluke i prilagođavanja se moraju hitno uraditi da bi se osigurala neometana trgovina svim poljoprivrednim proizvodima. Granični prijelazi moraju biti tehnički opremljeni, preduzeća moraju dobiti potpune informacije kako da certifikuju svoje proizvode, a tranzit bh. proizvoda prema trećim zemljama se mora pravilno obavljati da bi bilo izbjegnuto povećanje cijena i pad konkurentnosti.
Ostalo je malo dragocjenog vremena za BiH da ispuni uvjete izvoza u EU i da se prilagodi standardima EU. BiH prije svega mora da se kvalificira za izvoz prehrambenih proizvoda kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, meso i proizvodi živinskog porijekla, te med i jaja da bi bio osiguran kontinuitet bh. izvoza na hrvatsko tržište.
To je u interesu potrošača u EU i u ovoj zemlji.
EU već više od dvije godine koristi svaki vid sastanaka s vlastima u BiH da naglasi važnost ovog pitanja, naročito na sastancima privremenih odbora i pododbora, ali i na trilateralnim sastancima između BiH, Hrvatske i Evropske komisije. Kao i u mnogim drugim područjima, mi smo ponovo spremni da pomognemo čak i značajnim finansijskim sredstvima.
FENA: Zakon o sistemu državne pomoći je usvojen, potrebno je da bude uspostavljeno vijeće za državnu pomoć. Šta se još očekuje od bh. vlasti na ovom polju?
MIREL: Nakon usvajanja Zakona o sistemu državne pomoći, što je važan pomak u realizaciji programa EU u zemlji, od vlasti BiH se u narednoj fazi očekuje uspostavljanje vijeća za državnu pomoć. Isto tako, do sredine 2012., bh. vlasti moraju Komisiji dostaviti kompletnu listu državne pomoći te harmonizirati planove državne pomoći s EU.
Od suštinske važnosti je da zakon o budžetu BiH za 2012. sadrži odgovarajuće izdvajanje sredstava za uspostavljanje ovog vijeća i njegov sekretarijat.
FENA: Da li je bilo napretka vezano za uspostavljanje efektivnog mehanizma koordinacije od bh. vlasti vezano za programiranje pomoći EU u okviru IPA i drugih pitanja koja se odnose na EU?
MIREL: Postoji hitna potreba da se pojača koordinacija u zemlji o svim pitanjima koja se odnose na EU, uključujući pravnu regulativu i IPA. Mi pružamo podršku i savjete vlastima BiH. Međutim, model kako će ova efektivna koordinacija izgledati mora da bude predložen od bh. vlasti.
Svako rješenje mora biti održivo i provedeno od relevantnih lokalnih aktera.
FENA: Dugoročne političke razlike su prouzrokovale nepovoljno ekonomsko okruženje i za građene BiH i za investitore: direktne strane investicije su u padu, zemlja zaostaje za svim regionima po indeksu poslovanja, javna potrošnja nije adekvatna budućoj osnovi za ekonomski rast i konkurentnost, što je dio kriterija iz Kopenhagena. Šta je po Briselu prioritet BiH?
MIREL: Kao što ste ispravno istakli, funkcionalna tržišna ekonomija i sposobnost da se izbore s pritiskom konkurentnosti u EU su ključni ekonomski kriteriji koji sve članice Evropske unije moraju da ispune.
Sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati bi trebalo da budu usmjereni ka tome. Mi smatramo da to vodi ka ispravnoj ekonomskoj politici – stvaranju jedinstvenog tržišta. Tokom prethodnih godina bili smo svjedoci udaljavanja od donošenja ispravnih ekonomskih i fiskalnih politika, jer nije postojala srednjoročna politika niti prateći fiskalni okvir.
Vlasti u BiH moraju ponovo da uspostave ispravne procese donošenja politika i postignu konsenzus o ekonomskim politikama, potrošnji i izvorima finansiranja i to za cjelokupnu zemlju, a ne njene pojedinačne dijelove.
Štaviše, nedavna ekonomska kriza je dovela do smanjenja tokova međunarodne trgovine i finansiranja, što je imalo ozbiljan uticaj ne samo na BiH nego na sve zemlje u regionu, kao i na EU. Izazov koji stoji pred svima nama je ponovno uspostavljanje tokova međunarodne trgovine te stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje radi oživljavanja smanjene ekonomske aktivnosti.
Na kraju, s obzirom na to da će tokovima međunarodnog finansiranja vjerovatno trebati više vremena za oporavak, najveći izazov za sve ekonomije je da iznađu svoje vlastite resurse i da ih iskoriste za razvoj svojih vlastitih prednosti, u isto vrijeme otklanjajući slabosti, kako bi poboljšale svoju konkurentnost u međunarodnim okvirima.
Primijećeno je dosljedno povećanje direktnih stranih investicija u zemljama koje su bile obuhvaćene prethodnim valovima proširenja EU, s konkretnim pozitivnim trendovima u svakoj fazi procesa pristupanja.
Vrhunci DSI evidentirani su prvobitno po formaliziranju odnosa zemlje koja je obuhvaćena proširenjem s EU, što se za zemlje zapadnog Balkana podudara sa stupanjem na snagu SSP-a; drugi put, po zvaničnom otvaranju pregovora o pristupanju; i treći put, nakon što zemlja stvarno pristupi EU. BiH ima još samo nekoliko reformi do prvog od ovih pragova.
Nadamo se da će politički lideri da se konstruktivno angažiraju i ovoj zemlji omoguće tu izvrsnu priliku.
