Poskupljenja brašna, pekarskih proizvoda, tjestenine, konditorskih proizvoda i ulja u BiH ne mogu biti zaustavljena jer cijene na svjetskim berzama vrtoglavo rastu, a suša je spržila žitarice sa domaćih polja, kažu poljoprivredni proizvođači i prerađivači hrane.
S obzirom na to da je rod pšenice u BiH prepolovljen i da će prinosi ostalih žitarica biti manji za 80 posto, brašno bi moglo da poskupi i za više od 20 posto, koliko su mlinari ranije najavljivali.
To potvrđuje i činjenica da domaći mlinari sada tonu uvozne pšenice plaćaju 260 eura, a prije samo mjesec dana ona je koštala 220 eura, pišu Nezavisne novine.
“Nikada u ovo doba godine cijene nisu bile ovako visoke. To govori da do zime ili na proljeće svašta može da se desi. Smatram da u narednih mjesec ili dva tona pšenice može ići i do 300 eura”, kazao je Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, i dodao da je za kratko vrijeme brašno tip 500 sa 0,60 poskupjelo na 0,73 KM.
Prema njegovim riječima, teško može da se utiče na cijenu pšenice, jer je to berzanska roba, a mlinari su prinuđeni da usklađuju svoje cijene kako sirovina poskupljuje.
“Ako divljanje cijena pšenice bude nastavljeno, u BiH neminovno poskupljuje brašno, a potom pekarski proizvodi, tjestenina, slatkiši. Spas bi mogle odnijeti robne rezerve, ali u njima nema ni zrna pšenice”, tvrdi Kos.
S druge strane, Radovan Samardžija, direktor JP “Robne rezerve RS”, ističe da ovo preduzeće ima na raspolagajnu 5.000 tona pšenice, te da u svakom trenutku može biti aktiviran ugovor sa Srbijom o pozajmici 20.000 tona ove žitarice.
“Imamo optimalne količine namirnica. Činjenica je da njima možemo pomoći stanovništvu, a to da neko u ovom vremenu može pomoći da stabilizuje cijene mislim da je van pameti i da su toga svi svjesni. Robne rezerve su jake onoliko koliko je država jaka”, zaključio je Samardžija, navodeći da u robnim rezervama im 60 tona šećera, 115.000 litara jestivog ulja, oko 200 tona brašna, 156.000 litara mlijeka, više od 300.000 konzervi…
Inače, u susjednoj Hrvatskoj, odakle BiH uvozi sirovine za proizvodnju ulja, već se uveliko govori o poskupljenju ovog proizvoda za čak 25po sto. Cijene suncokreta i uljane repice će dostizati rekorde, jer su prinosi gotovo potpuno uništeni.
U Poljoprivrednom dobru “Semberija” potvrđuju da je stradala uljana repica, ali i kukuruz, soja i pšenica, a tim kulturama zasijano je oko 2,5 hiljada hektara. Prinosi su na nekim parcelama smanjeni od 40 do 100 posto, a tokom proljetne sjetve u njih je uloženo oko četiri miliona marka.
“Merkantilni suncokret se na našim prostorima malo proizvodi, ali je zato cijena soje drastično skočila. Primjera radi, najveća dosadašnja cijena bila je 0,70 KM, a sada je 1,20 KM. I da nije bilo ovakve suše, cijene bi sigurno skočile jer je poskupjelo gorivo i đubrivo za dvadesetak odsto.
Od Fabrike ulja ‘Bimal’ iz Brčkog dobijali smo sjeme i đubrivo, zasijali 170 hektara uljane repice i suša je uništila kompletan prinos. Problem je u tome što su proizvođači prepušteni sami sebi, a prerađivači će se okrenuti uvozu sirovina i cijene će rasti”, kazao je Radomir Prodanović, tehnički direktor Poljoprivrednog dobra “Semberija.
U “Bimalu” juče nisu mogli da nam potvrde da li će ulje već od septembra dobiti novu cijenu.
Sadašnja cijena još podnošljiva
Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS, kaže da cijene hljeba i pekarskih proizvoda zasad ostaju na dosadašnjem nivou, jer za poskupljenje još nisu stvoreni uslovi.
“Kilogram brašna plaćamo oko 0,74 KM, a prije mjesec dana koštalo je oko 0,55 KM. Međutim, mislimo da je sadašnja cijena brašna još podnošljiva i da hljeb ne bi trebalo da poskupi”, objasnio je Trivić.
(VisokoIN)
