Ministri vanjskih poslova EU, u zaključcima koji će sutra biti usvojeni na zasjedanju u Briselu, pozdraviće napore BiH na evropskom putu, ali će od vlasti zatražiti da ubrzaju reforme, posebno na polju zakonodavstva i pravosuđa, javio je dopisnik Srne iz Brisela.
U zaključcima se ističe da će provođenje odluke “Sejdić-Finci” i zadovoljavajući mjerljivi rezultati u primjeni obaveza koje je BiH preuzela prema privremenom sporazumu, biti ključni elementi za podnošenje uvjerljivog zahtjeva za članstvo, koji će EU uzeti u razmatranje.
Vijeće ministara EU ističe odlučnost za politiku proširenja na zapadni Balkan, i naglašava da je proširenje, tj. prijem novih zemalja u članstvo nakon što one ispune uslove, i dalje “jedna od ključnih političkih odrednica Evropske unije”.
U dijelu koji se odnosi na BiH evropski ministri vanjskih poslova pozdravljaju pokretanje dijaloga na visokom nivou o procesu pridruživanja između političkih predstavnika BiH i Evropske komisije, koji je započet 27. juna, ali se izražava žaljenje što rokovi iz junske “Mape puta” nisu ispoštovani.
Vijeće je ponovo zatražio da, kao glavni prioritet, BiH usaglasi Ustav sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima povodom odluke „Sejdić-Finci“. Vjerodostojan napor u tom pravcu je neophodan kako bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju mogao da stupi na snagu.
U zaključcima se naglašava da uspostavljanje efikasnog koordinacionog mehanizma za saradnju sa EU, kao uslova za dobijanje evropske pretpristupne pomoći, te obezbjeđivanje fiskalne održivosti, ostaju glavni prioriteti.
Evropski ministri ponovo ističu podršku strukturalnom dijalogu o pravosuđu, kao dijelu okvira procesa stabilizacije i pridruživanja, a od vlasti BiH očekuje se da se u tom procesu konstruktivno angažuju, prije svega kako bi se garantovala konsolidacija nezavisnog, pouzdanog, vjerodostojnog i nepristranog sudskog sistema.
Vijeće poziva nadležna tijela BiH da bez odlaganja krenu da primjenjuju mjere koje su neophodne u svjetlu skorog ulaska Hrvatske u članstvo EU.
Od vlasti u BiH se na prvom mjestu traži da ubrzaju pravno usklađivanje na polju bezbjednosti hrane i veterinarskog sektora, kao i da osposobe odgovorne administrativne strukture za rad u saglasnosti sa preporukama EU, kako bi BiH mogla da nastavi da izvozi poljoprivredne proizvode u Hrvatsku nakon što ta zemlja uđe u Uniju.
Vijeće ministara EU ističe da se u kontekstu ukupne strategije za BiH željno očekuje nastavak dijaloga sa međunarodnom zajednicom o rekonfigurisanju međunarodnog prisustva, što bi trebalo da uključuje i smanjenje, a možda i premještanje Kancelarije visokog predstavnika.
U tom smislu se pominje i tekuća rasprava o preklapanju ovlašćenja EU i OHR-a, a BiH je pozvana da ispuni ciljeve i uslove koji su neophodni kako bi OHR mogao da bude zatvoren.
Evropski šefovi diplomatija ponovo ističu jednoglasnu podršku evropskoj perspektivi BiH, kao suverene i jedinstvene države, sa punim teritorijalnim integritetom i, u tom smislu Vijeće potvrđuje zaključke iz marta 2011. i sve naknadne odluke, kao i strategiju koja je iz njih izvedena.
U zaključcima se napominje da je početkom ove godine došlo do izvjesnog pomaka kada je formiran Vijeća ministara BiH. Pozdravlja se i usvajanje dva ključna zakona, u vezi sa EU – Zakona o sistemu državne pomoći i Zakona o popisu stanovništva.
Vijeće ministara EU izražava žaljenje što taj momenat nije bolje iskorišćen, pa je došlo do zastoja u evropskom programu, a “u upotrebu se vratio rječnik podjela”.
U uvodu dokumenta navodi se da “proširenje učvršćuje mir,demokratiju i stabilnost i pomaže EU da realizuje svoje interese na globalnom nivou,a istovremeno mijenja društva zemalja koje su u procesu proširenja, donosi ekonomske i političke reforme,konsoliduje vladavinu prava, otvara mogućnosti za napredovanje u biznisu, te stvara `uvijek sve bližu zajednicu`,Uniju društava i pojedinaca koji dijele zajednički sistem vrijednosti“.
U zaključcima u kojima se usvajaju i “izvještaji o napretku”, koje je za svaku zemlju pojedinačno sačinila Evropska komisija, Vijeće pozdravlja članstvo Hrvatske 1. jula naredne godine i otvaranje pregovora sa Crnom Gorom.
Usvajanjem na Vijeću ministara, izvještaji o napretku, postaju zvanični dokumenti EU.
(VisokoIN/Srna)
