Proces globalizacije donio je internet kao jednu od najznačajnijih tehnoloških pojava u novijem dobu, a trenutno u svijetu internet koristi više od dvije milijarde ljudi. Nivo penetracije interneta u društvu često je povezan sa društvenim i ekonomskim razvojem neke zemlje. Novinari agencije Anadolija istražili su nivo pristupa internetu u zemljama jugoistočne Evrope, ali i u ostatku svijeta, i saznali da je ova regija u gornjem dijelu svjetske liste. Hrvatska i Kosovo su regionalni lideri prema broju domaćinstava priključenih na internet, a Srbija, Bosna i Hercegovina i Albanija su na začelju regionalne liste.
Prema posljednjem istraživanju američke agencije Gallup, najveći procenat domaćinstava koja imaju direktan pristup internetu među zemljama regije zabilježen je u Hrvatskoj i na Kosovu, gdje je 64 posto domaćinstava povezano sa internet mrežom.
Poslije Hrvatske i Kosova dolazi Makedonija u kojoj 58 posto domaćinstava ima direktan pristup internetu, te Crna Gora u kojoj je zabilježen procenat od 55 posto građana koji ima pristup internetu iz svoga doma.
Srbija i Bosna i Hercegovina su, prema posljednjem istraživanju Gallupa, zabilježile procenat od 50, odnosno 49 posto pretplatnika koji imaju direktan pristup internet mreži.
Albaniji je najlošija u regiji i u ovoj zemlji zabilježena je penetracija interneta od 31 posto, što je ujedno i jedan od najnižih procenata korisnika interneta u Evropi.
Važno je napomenuti da je u svim zemljama regije procenat domova koji su konektovani na internet, iz godine u godinu u porastu. Podaci govore da su internet, prije svega, prihvatile mlađe generacije, posebno oni u dobi od 15 do 24 godine, među kojima se njih gotovo tri četvrtine služi internetom. Studenti i učenici su grupa koja se najviše od svih služi internetom (84%), a slijede ih stalno zaposleni (50%), dok se među penzionerima nalazi samo oko 4% korisnika.
Od zemalja šire regije, prema istraživanju Gallupa, visok procenat korisnika interneta je registrovan u Sloveniji gdje 83 posto građana ima pristup internetu, a slijede Mađarska sa 66 posto, Slovačka sa 65 posto, Bugarska sa 51, Rumunija sa 49, Grčka sa 44 posto i Turska sa 40 procenata domaćinstava priključenih na internet.
S druge strane, najmanji broj građana koji imaju pristup internetu u Evropi zabilježen je u Gruziji i Armeniji, gdje 29, odnosno 33 posto domova ima internet konekciju.
Svjetski lider u korištenju interneta je Švedska. U ovoj zemlji 93 posto domaćinstava koristi internet. Poslije Švedske slijede Singapur, Danska, Holandija, Novi Zeland, Australija, Kanada, Tajvan, Irska i Južna Koreja.
Od prvih 20 zemalja sa najvećim procentom građana koji imaju pristup internetu njih 9 su evropske i 7 azijske, što znači da je internet najpopularniji u ovim dijelovima svijeta.
Od ostalih zemalja, u SAD-u pristup internetu ima 80 posto građana, Iranu 38 posto, Kini 34 posto, Palestini 30 posto, Siriji 18 posto, Egiptu 13, te Indiji i Afganistanu po 3 posto građana.
Posmatrano na globalnom nivou, najmanji procenat građana koji imaju pristup internetu zabilježen je u Ruandi, Madagaskaru, Maliju, Gvineji i Burundiju, gdje samo 1 posto domaćinstava ima pristup internetu.
Također, od 20 posljednjih zemalja prema broju pretplatnika na internet, 15 njih su afričke što znači da je na ovom kontinentu najmanji procenat pristupa internetu.
Zanimljivo je da prema najnovijem istraživanju, koje je predvodio Tim Berners-Lee, Singapur ima najbržu internet konekciju na svijetu, dok irska ekonomija ima najviše koristi od interneta.
(VisokoIN/AA)
