Zakon o matičnom broju Bosne i Hercegovine, zbog političkih prepucavanja, nije donesen, a posljedica je da djeca rođena nakon 12. februara ove godine formalno-pravno ne postoje. To praktično znači da tek rođeni Bosanci i Hercegovci nemaju zdravstvenu knjižicu, a njihove majke ne mogu ostvariti niti jedno pravo porodilja.
Da bi prevazišli nastalu situaciju, pojedini kantoni u Federaciji BiH i gradovi odlučili su izdavati privremene matične brojeve, no roditelji takvim rješenjima nisu zadovoljni i traže da njihova djeca imaju prava kao i ostali građani BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Svakodnevno se u dva sarajevska porodilišta rodi od pet do petnaest beba. Od 12. februara, od kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, postupajući u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH, obustavilo proceduru određivanja matičnog broja, tek rođene bebe nemaju ni zdravstvene knjižice, a ni pasoše.
Da bi se to prevazišlo, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo počeo je određivati privremene matične brojeve za novorođenčad.
„Sva djeca rođena nakon 13. 2. tekuće godine imaju potpunu zaštitu i sva prava koja im pripadaju kroz naš Zavod vezano za zdravstvenu zaštitu, vakcinaciju itd. Ono što nije moguće uraditi – nažalost, to ne pripada nama i nismo u mogućnosti taj problem solvirati – je to da nedajbože opasnosti koje nismo u mogućnosti riješiti na nivou Kantona Sarajevo, takvo dijete ne može dobiti putovnicu ili pasoš i ne može biti izmješteno vani“, kaže direktor Zavoda Faris Gavrankapetanović.
Majka dvoipomjesečne bebe Nela nije zadovoljna ovakvim riješenjem.
„Na sreću, možemo dobiti vakcinaciju, pregled kod pedijatra, ali van naše zemlje ne možemo to napraviti, ne možemo otići nikuda i nigdje. Možemo samo biti sretni što sa privremenim matičnim brojem možemo biti primljeni u Dom zdravlja. To je najdalje što naša djeca trenutno mogu dabaciti u vezi sa pitanjem ostvarenja osnovnih ljudskih prava“, kaže Đenisijević.
Izabrali “manje zlo”
Slično je uradila i Vlada Distrikta Brčko. Odlučeno je da će se u Distriktu primjenjivati sporni član 5. državnog Zakona o jedinstvenom matičnom broju. Tako se Vlada Distrikta odlučila da bude na strani građana, kaže šefica odjeljenja za javni registar Cvijeta Tanasić.
„Što se tiče toga, nisam baš sigurna da li kršimo sam zakon, ali svakako kršimo odluku Ustavnog suda, što nije ništa čime se mi dičimo ili hvalimo. A druge strane, isto tako kršimo i osnovna ljudska prava i ugrožavamo živote građana, što također nije niti ustavno, niti pravno. Mi smo se u ovoj varijanti odlučili za manje zlo“, navodi Tanasić.
Početkom aprila, Predstavnički dom Parlamenta BiH raspravljao je o izmjenama Zakona o matičnom broju, ali one nisu usvojene. Za poslanike iz Republike Srpske ovdje se ta priča i završava, poručila je tada poslanica SNSD-a Dušanka Majkić.
„I nemojte da radite upravo ono što štiteći BiH činite na njenom razaranju. Ako ne možemo da se dogovorimo, nemojte misliti da će naši građani ispaštati zbog toga. RS će dobiti svoj zakon i naša novorođenčad će dobiti jedinstcven matični broj, ma šta vi misili o tome“, kazala je Majkić.
U međuvremenu, Vlada Republike Srpske donijela je Uredbu o utvrđivanju registracionog područja za određivanje jedinstvenog matičnog broja građana. Vlada ovog entiteta utvrdila je i tekst izmjena spornog člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju kojim se utvrđuju nova registraciona područja za prostor BiH. Sve to proslijeđeno je Vijeću ministra i Parlamentarnoj Skupštini BiH.
SDP-ov poslanik Saša Magazinović kaže da se ovim odlukama Vlade RS pokazuje da je Parlamentarna skupština BiH jedino mjesto gdje se može naći rješenje.
„Sam čin Vlade RS vam govori da ovo nije gotova priča i da u narednom periodu očekujemo da će pred poslanicima biti jedan novi zakon, da zaustavimo situaciju u kojoj su djeca, koja su rođena i ona koja se trebaju tek roditi, taoci političkih projekata. Svi projekti koji idu da zaustavimo to zašto ne bi mogli dobiti podršku?“, pita Magazinović.
Podsjećanja radi, dva puta su poslanici pokušavali usvojiti izmjene Zakona o jedinstvenom matičnom broju kojim se predlažu promjene naziva opština u Republici Srpskoj koje imaju dva imena, kao npr: Bosanski Brod i Brod, ili Bosanski Novi i Novi, ali bezuspješno. Zbog toga ispaštaju građani BiH. Roditelji stoga poručuju da nisu zadovoljni privremenim riješenjima.
(VisokoIN)
