Minimalna neto plata u Hrvatskoj od iduće godine trebala bi biti veća za čak 94 eura i iznositi 654 eura, dok bi se u bruto iznosu povećala sa sadašnjih 700 na 800 eura, saznaje Jutarnji list iz Ministarstva rada koje će Vladi Hrvatske predložiti povećanje minimalne plate za 14,28 posto.
Rekordno je to povećanje minimalne plate u Hrvatskoj još od 2008. s obzirom na to da su zabilježili i rekordne stope inflacije, ali snažno je rasla i prosječna plata.
Sindikati tražili više
Državni zavod za statistiku objavio je podatke za prosječnu isplaćenu neto platu za juni koja je iznosila 1150 eura, što znači da će udio minimalne plate u prosječnoj plati prijeći 58 posto, a udio u bruto prosječnoj plati bit će 51,55 posto.
Prema podacima Ministarstva rada, trenutno minimalac prima oko 21.000 radnika, a platu do 800 eura bruto 96.650 radnika. To znači da će za 100 eura veću platu dobiti oko 75.650 radnika koji sada imaju više od minimalca, a manje od 800 eura bruto.
Broj onih koji primaju minimalnu platu drastično je pao, s prošlogodišnjih više od 100.000 na sadašnjih 21.000, jer su rasle sve plate.
Poslodavci okupljeni u HUP-u pozdravljaju to povećanje minimalca, dok su sindikati tražili i više.
Ugroženi zbog inflacije
Tako Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, kaže da podržavaju ovu odluku, jer poslodavci ionako dižu plate, što se vidi po podacima DZS-a o rastu realne plate za 5,7 posto.
– Nema radnika i na terenu je borba. Poslodavci snažno dižu plate, što se vidi po drastičnom padu broja radnika koji trenutno primaju minimalac. Samo oni poslodavci koji su na rubu opstanka, poput tekstilne industrije, industrije kože i gume, prisiljeni su isplaćivati minimalce, a svima drugima je u interesu dizati plate da se zadrže radnici – kaže Irena Weber.
Zato dodaje da su oprezni kod tih industrija kako ih ne bi ugrozili, a riječ je o pogonima u kojima uglavnom rade žene pred kraj svog radnog vijeka i bitno ih je zadržati kako bi ostvarile pravo na penziju.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da je i ovaj predloženi iznos premalen s obzirom na okolnosti, te da je njihov prijedlog bio da minimalna bruto plata iznosi 890 eura. Njegov je argument da će se od 1. januara udio u prosječnoj plati spustiti na ispod 50 posto, te na ispod 60 posto medijalne plate, jer će sve plate rasti.
– Plata koja se isplaćuje za mjesec u kojem smo to dogovorili je takva da je udio minimalne niži od tih 50 posto, odnosno 60 posto medijalne, a kamoli od 1. januara, kada ide nova minimalna plata. Htjeli smo predvidjeti koliki će biti rast drugih plata i kako na temelju toga treba očuvati odnos minimalne prema prosječnoj i medijalnoj plati, zato smo i došli do tog iznosa – kaže Sever.
Minimalna plata i dalje premala
Naglašava i da su oni s najnižim platama posebno ugroženi zbog inflacije, jer je kod njih vidljiv najveći udar zbog poskupljenja hrane.
– Kod njih je najveći udio u mjesečnoj potrošnji u hrani, odnosno čak 40-50 posto, a hrana je najviše poskupjela i jasno je da je sadašnja minimalna plata bila apsolutno pojedena rastom cijena hrane bez obzira na to što se uspijevala othrvati općoj inflaciji – upozorava Sever.
U svim ovim uvjetima, dodaje, jasno je da je i ova nova minimalna plata premala i da bi se svi privrednici koji isplaćuju tako malu platu trebali zabrinuti.
