Dok se bore sa poskupljenjima i naporom da obezbjede pristojnu prehranu, građani BiH ostaju uskraćeni za informaciju ko su oni koji ima na policama u radnjama podvaljuju neispravne proizvode. U nemogućnosti da kupe sve što im je potrebno, nisu sigurni ni koliko je ono što su uspjeli pazariti – zdravstveno ispravno i kvalitetno.
Kako nam je u telefonskom razgovoru potvrdio direktor te ustanove, ZZJZFBIH i dalje je pri stavu da neće objavljivati imena proizvođača flaširanih voda koje su se nakon analiza ispostavile kao zdravstveno neispravne tekućine, neke od njih sa ešerihijom koli i fekalnim streptokokama.
“Kada govorimo o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće 7 uzoraka je sadržavao one bakterije koje ne smiju biti prisutne u vodi, to je ukupno 10% našeg uzorka, pa je tako u 5,7% uzoraka izolovan pseudomonasaerugionoza, u 3 uzorka je izolovana ešerihija koli, a u ovom jednom uzorku su pored pseudomonasa identifikovane fekalne streptokoke”, objasnio je Daniel Maestro šef Odjela za mikrobiološku analizu namirnica, voda i predmeta opće upotrebe.
Vode su, kako nam je rečeno, povučene iz prodaje, a na Odluku o neobjavljivanju imena proizvođača sa negodovanjem reaguju u Udruženjima za zaštitu potrošača.
“Zaista smo tu informaciju primili sa ljutnjom i sa razočarenjem. Institucije koje trebaju štiti nas potrošače i voditi brigu o ispravnosti proizvoda, i njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, stale su u zaštitu različitih proizvođača. Prenijeti građanima informaciju da 10 posto proizvoda nije dobro a da nam ne kažu koji su to proizvodi, to je suprotno interesima potrošača i građana. Pitanje je za koga te institucije rade a znamo da ih mi plaćamo”, naveo je Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH, u pisanom odgovoru na naš upit o načinima provjere kvaliteta proizvoda, navode da višegodišnji prosjek pokazuje da 95% svih uzoraka zadovoljava propisane parametre. Nivo kvaliteta obroka na stolovima ghrađana, jednostavno je procjeniti.
“Tu je računica vrlo jednostavna. Obitelj koja može izdvojiti 1500 KM mjesečno za hranu, može reći da se se ispravno hrani. Svaka obitelj koja ne može, odriče se zdrave i kvalitetne hrane, nema tu puno mudrovanja. Ako obitelj nema novca, naša djeca će jesti lošiju i nezdravu hranu”, objasnio je Bago.
Građani se po dobroj staroj navici na ovim prostorima dovijaju kako da nađu imitacije svega što ne mogu priuštiti ili jednako dobre alternative.
“Riba i meso jesu zaista skupi, ali možemo da ih zamijenimo npr. bjelančevinama iz graha. Evo preporuke za dnevni meni od 10 KM: Doručak jaja i integralni hljeb, ručak grah ili grašak, večera palenta i jogurt i to neće preći nekih 8 do 10 maraka”, objasnila je Suada Karić, nutricionistkinja.
Mnogi se sve teže snalaze da obezbjede porodici visoko nutritivne obroke. Ponekad treba imati stomak da se svari način funkcionisanja koji obezbjeđuje kvalitetno pun stomak svakog dana u mjesecu. Sa prosječnom plate jede se ispodprosječno. Siti svega najviše su oni koji su siti od bilo čega.
N1
