Pad raspoloženja, bezvoljnost, negativna procjena sebe, okruženja i budućnosti, te razdražljivost, samo su neki od simptoma postpraznične depresije, zbog koje sve više građana traži stručnu pomoć, potvrdili su nam psiholozi.
“Mogu reći da imamo veći broj poziva poslije praznika, posebno u ovom periodu godine.
Povod za javljanje depresije može biti rezimiranje (ne)uspjeha u prethodnoj godini, suočavanje sa različitim porodičnim problemima koje tokom godine vješto izbjegavamo, uočavanje da neki drugi član porodice ima problem sa depresijom – bilo koja situacija u kojoj se osoba suočava sa sopstvenim neuspjehom, precjenjuje ga i uvodi sebe u stanje bespomoćnosti”, navela je Branislava Popović, psiholog, pišu Nezavisne novine.
Prema njenim riječima, intenzivna aktivnost može maskirati depresivno raspoloženje, dok se u ovom periodu sve aktivnosti svode na minimum, pa i ta kompenzatorna ponašanja više ne mogu pomoći da se ljudi osjećaju bolje.
Popovićeva je naglasila da na neuspjeh treba gledati upravo kao na neuspjeh, te raditi na cilju koji postoji, a ne doživljavati ga kao znak bezvrijednosti, besmislenosti života ili beznadežne budućnosti.
“Druga važna stvar je aktivnost – ne bilo kakva aktivnost kako bi se skrenula pažnja, već akcija usmjerena na ono što nam je zaista važno. Depresivnim klijentima ovo teško polazi za rukom, jer nema motivacije.
Važno je početi sa aktivnim djelovanjem i bez motivacije, jer će se upravo takvom upornom i usmjerenom aktivnošću i motivacija razviti”, kazala je Popovićeva.
Irena Spasojević, psiholog, smatra da se svako emocionalno stanje počelo psihijatrizirati, pa otud i okupacija postprazničnom depresijom.
“Ukoliko je došlo do sniženog raspoloženja nakon praznika uzrokovanog umorom, drugačijim životnim tempom, konzumiranjem alkohola i drugim segmentima koji boje praznične dane, navedeno stanje ne bih definisala kao depresiju, već kao trenutni pad energije i adaptaciju na životnu svakodnevnicu”, objasnila je Spasojevićeva.
Prema njenim riječima, praznici, odnosno odsustvo rutinskih aktivnosti i masovna euforija ili očekivanje nekog posebnog uzbuđenja mogu biti okidač za razvijanje disfunkcionalnih misli koje dalje mogu produkovati depresivnu simptomatologiju, te se u skladu s tim i tretira, ali nikad isključivo kao postpraznična depresija.
“Ukoliko nije riječ o depresiji sa psihotičnim manifestacijama, depresija se uspješno liječi psihoterapijom. Terapija izbora je kognitivno-bihejvioralna terapija kojom se dolazi do izmjena disfunkcionalnog načina razmišljanja, koja podrazumijevaju osjećanje krivice, obezvređivanje sebe, a kojima se održava i dalje produkuje depresivna simptomatologija”, rekla je Spasojevićeva.
(VisokoIN)
