Na Vanrednoj sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH zastupnici su razmotrili izvještaj Komisije, parlamentarnog ad hoc višestranačkog tijela, u kojem je učestvovao po jedan predstavnik svih klubova zastupnika, formiranog sa zadatkom da istraži činjenice iznesene na 17. Skupštini Razvojna banke FBiH, održanoj 22. novembra 2012. godine.
Sjednica Zastupničkog doma završena je nakon usvajanja zaključka, koji su predložili klubovi četiri stranke: SDP BiH, SBB, HDZ BiH, HDZ 1990 a koji nalaže rukovodstvu Zastupničkog doma da sve prikupljene materijala o slučaju „Razvojna banka“ upute nadležnom tužilaštvu.
Objavljujemo integrali tekst, koji prenosimo bez uredničkih intervencija iz dokumenta koji je uradila parlamentarna ad hoc Komisija za utvrđivanje činjenica na 17. Sjednici Skupštine Razvojne banke. Pomenuti dokument je razmatran na sjednici Zastupničkog doma, prije dva dana i bit će u istovjetnom tekstu upućen nadležnom tužilaštvu, prema zaključku Zastupničkog doma.
U drugom dijelu objavljujemo „Aferu Osmanović“ i svjedočenje Ramiza Džaferovića o pritiscima koje je na njega vršio ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi FBiH Adil Osmanović. Džaferović je svjedočio i pritiscima, kojima je prema njegovim riječima bio izložen, od strane funkcionera SDA, konkretno potpredsjednika SDA i ministra Adila Osmanovića, predsjednika SDA Sulejmana Tihića, potpredsjednika SDA Asima Sarajlića, koji su u više navrata, prema njegovim riječima, pokušali izdejstvovati kredite iz Razvojne banke za porodicu Selimović i to za Klas i Sarajevsku pivaru, kao i za porodicu Lijanović i njihove povezane firme.
Ramiz Džaferović je u svojim izjavama na 17. Skupštini Razvoje banke i na parlamentarnoj ad hoc komisiji potvrdi da je ministar Osmanović više puta dolazio u Razvojnu banku, u pratnji privrednika, za koje je pokušao lobirati za dobijanje kredita.
Integralni tekst iz izvještaja parlamentarne komisije.
Predsjednik Uprave Razvojne banke je dostavio materijale o navedenim činjenicama koje je okarakterisao kao vršenje pritiska za dodjelu kredita koji su naslovljeni kao:
„Kopija dokumentacije za kupovinu Poslovne zgrade Banke od ponuđača „ Unionivest“ dd Sarajevo, a po pitanju koje su dolazili i urgirali (vršili pritisak) gospoda Asim Sarajlić i Adil Osmanović, „Klas d.o.o Sarajevo“, „Sarajevska pivara d.o.o. Sarajevo“.
U dokumentu „Kopija dokumentacije za kupovinu Poslovne zgrade Banke od ponuđača „Unionivest“ dd Sarajevo, a po pitanju koje su dolazili i urgirali (vršili pritisak) gospoda Asim Sarajlić i Adil Osmanović“ priložen je akt broj 10/1-1440/11 potpisan od gospodina Faruka Gabele koji je 06.10.2011. godine upućen Razvojnoj banci FBiH u kojem su opisane građevinske karakteristike predmetnog objekta gdje se predlaže mogućnost da Razvojna banka kupi tu zgradu, a u vezi sa tim Ramiz Džaferović je u svom iskazu naveo da ga je 26.10. 2011. godine posjetio Adil Osmanović i od njega tražio da kupi navedenu zgradu za 20 miliona KM rekavši da se oni „uklapaju u 2 miliona KM“.
Iz dokumenta koji je naslovljen kao „Klas d.o.o Sarajevo“ Komsija je utvrdila da je:
– Klas d.d. 24.07 2012. godine dostavio Razvojnoj banci zahtjev za kredit u iznosu od 10.000.000 EUR. sa rokom otplate od 5 godina sa grace periodom od 1 godine za nabavku 50.000 tona pšenice koji je vraćen 26.07.2012 uz obrazloženje da Razvojna banka ne raspolaže kreditnom linijom koja bi odgovarala traženim uslovima.
– Klas d.d. 02.12.2011 uputio je Razvojnoj banci zahtjev za kreditna sredstva za finasiranje uvoza pšenice u iznosu od 10.000.000 KM gdje je odobreno 8.000.000 KM te je taj kredit u otplati.
– Klas d.d. 21.02.2011 uputio je Razvojnoj banci zahtjev za kreditna sredstva za finasiranje uvoza pšenice u iznosu od 8.000.000 KM gdje je odobreno 6.000.000 KM te je taj kredit u otplati.
– Klas d.d. 20.01.2011 uputio je Razvojnoj banci zahtjev za kreditna sredstva za dugoročno finasiranje poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 10.000.000 KM od kojeg je 10.02.2011. godine odustao.
– Klas d.d. 17.12.2010 uputio je Razvojnoj banci zahtjev za kreditna sredstva za dugoročno kreditiranje stalnih sredstava u iznosu od 10.000.000 KM od kojeg je 14.01.2011. godine odustao.
– Klas d.d. 02.06.2010 uputio je Razvojnoj banci zahtjev za kreditna sredstva za dugoročno finasiranje poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 1.000.000 KM od kojeg je 28.06.2010. godine odustao.
– Klas d.d. 21.10.2009 uputio je Razvojnoj banci zahtjev za kreditna sredstva za dugoročno kreditiranje stalnih sredstava u iznosu od 2.400.000 KM koji je 02.12.2009. vraćen i nije bio u obradi
– Klas d.d. 29.05.2009 uputio je Razvojnoj banci zahtjev za kreditna sredstva za dugoročno finasiranje poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 3.500.000 KM gdje je 24.07.2009. godine ugovoren iznos od 1.500.000 KM a kredit je otplaćen 04.08.2011.
– Klas d.d. 19.03.2009 uputio je Razvojnoj banci zahtjev za kreditna sredstva za dugoročno kreditiranje stalnih sredstava u iznosu od 5.000.000 KM koji je 29.04.2009. godine odbijen.
Komisija je uvidom u dokument koji je naslovljen kao „ Klas d.o.o Sarajevo, kopija dokumetacije u periodu februar-august 2012. godina (zahtjevi za reprogramiranje kreditnih obaveza) utvrdila da je Klas d.d. 19.06.2012. uputio Zahtjev za restruktuiranje obaveza po kreditima u iznosu od 7.600.000,00 KM i u iznosu od 3.060.000,00 KM gdje je 24.07 2012. godine Razvojna banka odgovorila da je Zaključkom Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH utvrđeno da nije moguće primjenjivati Odluku o formiranju nove Kreditne linije za održavanje tekuće likvidnosti privrednih subjekata sve dok se ne obezbijede novi izvori sredstava za poslovanje Banke i zbog toga nije udovoljeno ovom zahtjevu.
Klas d.d. je 24.07 2012. godine uputio Zahtjev za kredit Razvojnoj banci u iznosu od 10.000.000 EUR na koji je Razvojna banka odgovorila „da zbog nekoincidiranja dostavljenih zahtjeva sa zakonskim okvirima i poslovnim politikama Razvojne banke vrši povrat dokumentacije.
U dokumentu koji je naslovljen kao „Sarajevska pivara d.o.o Sarajevo“ Komisija je utvrdila da je Razvojna banka 19.06.2012. zaprimila Zahtjev za odobravanje kredita u iznosu od 5.000.000 KM za finansiranje trajnih obrtnih sredstava na koji je Razvojna banka 23.07.2012. odgovorila da na osnovu Zaključka Nadzornog odbora od 19.07.2012. Odluka o formiranju nove Kreditne linije za održavanje tekuće likvidnosti privrednih subjekata nije moguće primjenjivati sve dok se ne obezbijede novi izvori sredstava za poslovanje Razvojne banke te se vrši povrat dokumentacije.
Sarajevska pivara d.d. uputila je Razvojnoj banci 03.06.2011. godine Zahtjev za odobrenje kartkoročnog kredita u iznosu od 4.000.000,00 KM za koji je Razvojna banka donijela 20.07.2011. godine Odluku o odobravanju kredita.
Komisija je analizirajući dokument koji je naslovljen kao „Sarajevska pivara d.o.o Sarajevo-kopija dokumentacije za reprogramiranje kreditnih obaveza“ utvrdila da je Sarajevska pivara 10.02.2012. godine uputila Razvojnoj banci Zahtjev za privremeni moratorij u kojem mole da se imajući u vidu situaciju u kojoj se nalazi BiH gdje je stanje vremenske nepogode blokiralo funkcionisanje privrednih subjekata da se odobri privremeni prestanak plaćanja glavnice po kreditu Razvojne banke. Sarajevska pivara je tražila da se navedena obustava odnosi na mjesec februar, mart, april i maj 2012. godine nakon čega bi nastavili sa servisiranjem obaveza u skladu sa novim otplatnim planom koji bi uzeo u obzir privremenu obustavu plaćanja glavnice.
Sarajevska pivara je 19.06.2012. uputila Razvojnoj banci i Zahtjev za odobrenje kredita u iznosu od 5.000.000 KM za finansiranje trajnih obrtnih sredstava uz obrazloženje da su padom privredne aktivnosti u zemlji došli u poziciju da teško održavaju tekuću likvidnost zbog nedostatka trajnih obrtnih sredstava, a kako bi mogli očuvati poslovanje, postojeća radna mjesta i postojeću zaposlenost.
Razvojna banka je razmatrajući zahtjev za restruktuiranje kreditnih obaveza upućeno 19.06.2012. i zahtjev za novo kreditno zaduženje od 24.07.2012. utvrdila da su kreditne linije Razvojne banke o kojima su više puta obavještavani utvrđene Programom za upravljanje kreditnim rizicima koje donosi Nadzorni odbor. Također je navedeno da su krediti za koje je tražen reprogram 19.06.2012. već reprogramirani prije tri mjeseca tj. 16.03.2012. i to na rokove i način otplate kakav je na osnovu tražiteljeve procjene i dokumentacije utvrđen. Na kraju je zaključeno da i pored očiglednih poteškoća u otplati postojećih već reprogramiranih kredita i trenutno dospjelih neizmirenih obaveza u iznosu 750.999,47 KM dana 24.07.2012. godine odnosno 02.08.2012. godine Klas ss i Sarajevska pivara dd obratila se Razvojnoj banci sa zahtjevom za novo kreditno zaduženje.
Razvojna banka je utvrdila da zbog nekoindiciranja dostavljenih zahtjeva sa zakonskim okvirima i poslovnim politikama Razvojne banke u prilogu vrše povrat dokumentacije.
U dokumetu koji je naslovljen kao „Kopije dopisa ( prepiske) između Ministarstva raseljenih lica i izbjeglica i Razvojne banke FBiH, a vezano za Program „ Srebrenica“ po Javnom konkursu za period 2011.-2012. godina
Dopisi Ministarstva za produženje rokova ta dostavu dokumentacije za firme:
1. Polet doo Srebrenica
2. Luxor Furniture doo Sarajevo
3. Šumaprojekt doo Sarajevo
4. MIS-PD Banja Luka
5. Bahen Gradnja doo Sarajevo
Urgencije i upozorenja Banke
Razvojna banka je dostavila tabelarni dio iz kojeg je vidljivo da je za Program: „ Podrška sufinansiranju investicionih projekata koje pravni subjekti finansiraju iz vlastitih sredstava i kreditnih sredstava na prostoru opština Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Vlasenica, Osmaci i Milići“ primljeno 13 zahtjeva za iznos od 7.378.000,00, odobreno je 8 zahtjeva u iznosu od 2.400.000,00 KM, odbijen je jedan zahtjev u iznosu od 400.000,00 KM, 4 subjekta su odustali od zahtjeva u vrijednosti od 4.300.000,00 KM.
Primljeni zahtjevi:
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju Komisija je utvrdila analogiju kreditnih zahtjeva i traženih kredita za Polet Srebrenica d.o.o Ilijaš, a koja je spomenuta u kontekstu vršenja pritiska ministra Adila Osmanovića na predsjednika Uprave Ramiza Džaferovića.
– Dana 05.07.2012. godine Razvojna banka Federacije BiH je zaprimila od Fedaralnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica kreditni zahtjev za iznos od 400.000,00 KM, (rok 84/6) i prateću dokumentaciju za društvo Polet Srebrenica d.o.o. Ilijaš po Programu:„Podrška sufinansiranju investicionih projekata koje pravni subjekti finansiraju iz vlastitih sredstava i kreditnih sredstava na prostoru opština Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Vlasenica, Osmaci i Milići“.
– Dana 11.07.2012. godine Društvu je od strane Banke upućen dopis za dopunu dokumentacije,
– Dana 18.07.2012. godine po zaprimljenom dopisu Društvu je uputilo molbu za prolongaciju roka dopune dokumentacije do 31.07.2012. godine, kada je Društvo izvršilo djelomičnu dopunu dokumentacije,
– Dana 31.07.2012. godine upućen je dopis Banke Ministarstvu- Informacija i upute za dalje postupanje po zahtjevima,
– Dana 10.08.2012. godine Banka je uputila urgenciju Ministarstvu po dopisu 31.07.2012. godine.
– Dana 25.09.2012. godine zbog nekompletirane dokumentacije izvršen je povrat iste godine,
– Dana 02.10.2012. godine Ministarstvo je ponovo Banci dostavilo vraćenu dokumentaciju uz saglasnost da se predviđeni rok za dopunu dokumentacije, na zahtjev Društvu od 28.08.2012. godine dodatno produži,
– Dana 08.10.2012. godine Banka je ponovo uputila dopis za dopunu dokumetacije Društvu,
– Dana 19.10.2012. godine Društvo je izvšilo je dopunu dokumentacije,
– Dana 05.11.2012. godine Ministarstvo je dalo saglasnost Društvu za promjenu namjene kreditnih i grant sredstava,
– Dana 29.11.2012. godine dokumentacija je kompletirana od strane društva,
– Kreditni zahtjev Društva je razmatran na 175. sjednici kreditnog odbora Banke održanoj 13.12.2012. godine i isti je odbijen,
– Dana 18.12.2012. godine Ministarstvu je dostavljena Odluka o odbijanju kreditnog zahtjeva i izvršen povrat dokumentacije Društva.
Ramiz Džaferović je tokom svog izlaganja članovima Komisije dostavio podatke u ulascima u Banku Adila Osmanovića:
Izvod iz knjige ulaza Banke
Članovi Komisije su 09.04.2013. pozvali na saslušanje i ministra Ministarstva za izbjegla i raseljena lica gospodina Adila Osmanovića za kojeg je predsjednik Uprave Razvojne banke Ramiz Džaferović na 17. sjednici Skupštine Razvojne banke između ostalog rekao:
(Izvod iz stenograma 17. sjednice Skupštine Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine održane u Sarajevu, 22.11.2012. godine u 16.00 sati)
Gosp. Džaferović
„Da kažem oko ovog NO, pritisci su bili od strane potpredsjednika Vlade Lijanovića i ministra Adila Osmanovića. Dakle to se može dokumentovati, ako treba mogu dokumentirati dolaskom, prisustvom itd. Čak i ucjenjivanje, ucjena članova Uprave dolaskom iz stranke, prijeteći itd. Predsjednik NO je prijetio da će doći do smjene članova IO ukoliko ne provede odluku kroz kreditni odbor za neka pravna lica, o tome neću danas govoriti. Ja ću, ako Skupština zahtijeva od mene, dostaviti punu informaciju o svim predmetima za koje je intervenisao….Predsjednik NO je samnom imao punu komunikaciju do unazad 4-5 dana. Ovo o čemu je govorio sekretar, to je tačno, to se može provjeriti. Čl. 14. tačka 2. koji govori da bi odluka organa bila konačna, pravomoćna ona mora biti održana u duhu da prisustvuju 2/3 članova NO, a da se donosi prostom većinom, čak sam rekao i gosp. Lijanović, kad je dolazio 12. –og kod mene, tražio je od mene da se završi jedan kredit koji je trenutno u proceduri, a iznos od 2 mil KM, da se možemo dogovoriti, jer ima sutradan sastanak u SDA-u. Ja sam rekao gosp. ministre samnom nema pogodbe. Nažalost zloupotrijebio sam taj razgovor sa predsjednikom NO, jer su ljudi bili prisutni i on mi je naravno rekao da mi je to prenio ministar, za to postoje svjedoci, prenio mi je ministar da samnom nema pogodbe na tu temu. Ja ću ako treba govoriti o svim predmetima koji su bili predmetom pritisaka od juna do danas.“
„Meni mandat ne treba. Ali ćemo ga dovesti do kraja. Na zakonit način, uz pomoć naravno, ima ljudi koji ovdje sjede. Vi ste tražili da dam i odobrim Lijanoviću 5 mil KM kako bi Lijanovići ostali u vlasti. Je li to tačno ili nije? Prvo pitanje. Drugo pitanje, došli ste sa stranačkim kolegom i tražili od mene da kupim zgradu ispod Importanea koja košta 20 mil KM, koja ima 4 sprata garaža i da se vi uklapate u 2 mil KM. ….(komentari u sali)…Možda će to neko istraživati, za to postoje svjedoci, postoji dokumentacija, tražili ste od mene da se odobri kredit i sve je činjeno sa se to uradi preko predsjednika NO gosp. Jurčića, da se odobri kredit Selimovićima 20 mil KM i reprogram 10 mil KM. Nažalost, pravo da vam kažem, ova agonija u Banci nije počela samnom, kad je gosp. Lijanović u pitanju.“
Gospodin Ramiz Džaferović je prilikom svog iskaza pred Komisijom vezanim za vršenje pritisaka od strane gospodina Adila Osmanovića 08.04.2013. između ostalog rekao:
„Ja sam u međuvremenu dakle u periodu u stvari to se je dešavalo juni najaktivnije odnosno najveće aktivnosti koje su vršene u stvari pritiskom na Upravu Razvojne banke da se odobre određeni krediti određenim pravnim licima su bile izražene u julu mjesecu najizraženije su bile ustvari u julu mjesecu a to je u stvari bilo da se odobri kredit Lijanovićima u iznosu od 5 miliona KM iako su i 2011. i 2012. godine od strane Lijanovića bilo aplicirano čini mi se negdje oko 19 pravnih lica iz kojih se vidi da su ta pravna lica povezana a ja ću naravno o detaljima govoriti … u uvodu na ovo što se je dešavalo ovdje na sjednici.
Pardon, prije nego što prijeđemo o predmetima pojedina pravna lica ili predstavnici biti ću vrlo precizan, predstavnici pravnih lica Selimovića, dakle, Klasa i Pivare su putem predsjednika Nadzornog odbora vršili pritisak za održavanje sjednice, a naravno indirektno preko Adila Osmanovića i Asima Sarajlića za odobravanje kredita za ova dva pravna lica. Oni su bila nažalost vrlo veliki, ali nažalost i to što je Banka imala toliko sredstava. Bio je Klasa zahtjev 20 miliona ili 10 miliona eura, to je bio jedan kreditni zahtjev, drugi kreditni zahtjev je bio za reprogram 10 miliona KM u tom periodu, sve govorio o tom periodu juni-juli ili august da tako kažem periodu. . Pivara da se odobri Pivari 7 miliona KM da se odobri Hadžifejzoviću 10 miliona KM i da se odobri 7 miliona pravnom licu koje vezuje ili su osnivači gospodina Lijanović.
Dakle, to se dešavalo u tom periodu i onda je vršen pritisak na predsjednika Nadzornog odbora, pa je čak i na Skupštini jedan zaključak bio donešen, da se recimo 31.10. je na Skupštini Razvojne banke, ja se izvinjavam samo da, ali evo preskočit ću datum održavanja Skupštine, jer je Nadzorni odbor preuzeo ono što je donešeno na Skupštini, ti su zaključci bili kreirani. Ja sam bio na toj Skupštini i traženo je da se ministar gospodin Lijanović je tražio, da se omogući pravnim licima da mogu koristiti tekuća sredstva u iznosu do 5 miliona KM na pet godina sa 5% kamatnom stopom. I onda sam ja naravno tražio na toj Skupštini da se to omogući svim pravnim licima, ali da se obezbjede sredstva Razvojnoj banci ili da se izvrši dokapitalizacija u skladu sa Zakonom o Razvojnoj banci. I ti zaključci postoje.
Dakle, ja ih mogu i ostaviti, Zaključak od 31.10. Naravno, prije ovih zaključaka prethodila je Skupština. Dakle, oni su to predložili Skupštini, Skupština je usvojila zaključke, tako da sve ove intervencije koje su vršene do 10. mjeseca nažalost išle na moju adresu kao predsjednika Uprave, da sam ja taj koji koči neodobravanje tih kreditnih sredstava itd. čak i da je usvojen Zaključak od 5 miliona ovo je vrlo bitno, 5 miliona KM da mogu maksimalno koristiti, oni se ova pravna lica se ne bi mogla uklopiti, jedno bi se moglo uklopiti to je ustvari pravno lice Lijanović.
Dakle, evo između ostalog i to je dokaz ustvari da su vršeni određeni pritisci, ustvari da je i preko predsjednika Nadzornog odbora vršen pritisak da se na sjednici Nadzornog odbora donese takav Zaključak, otvori kreditna linija. Međutim, do toga nikada nije ni došlo, došlo je upravo do ovog o čemu smo danas govorili.
Kad je u pitanju regionalni razvoj, dakle, počev od onog pitanja regionalni razvoj to je tačno, dakle, Zakonom o Razvojnoj banci je predviđeno da se vodi računa o regionalnom razvoju, odnosno regionalnoj zastupljenosti kad su u pitanju i finansijski i opći ciljevi. Međutim vi znate da je to Razvojna banka koja ima usvojen kriterij od strane Agencije za bankarstvo i Vlade Federacije kao Skupštine. Razvojna banka ne može nažalost uticati i mi nismo zadovoljni ne samo tim kantonom iz kojih su, je li, gospoda Lijanović mi nismo zadovoljni ni ZE-DO, nismo zadovoljni ni Livanjskim itd. da ne nabrajam, dakle, ali Razvojna banka mora raditi na osnovu kriterija i člana 40. jer on je vrlo precizan i neumoljiv, dakle, on govori šta to pravno lice treba da ispuni da bi se dobio kredit i, dakle, mi se pridržavamo tih propisa i nažalost mi imamo, čitao sam medijima te podatke, međutim to nije sigurno od Uprave, pa smo čak razmišljali evo da vam dam odgovor, dakle, da u okviru banke otvorimo jedno odjeljenje koje bi pomoglo eventualno oko tih projekata i ispalo bi usvari kasnije kad bi svaki kredit doveden bio u pitanju da je to Razvojna banka, odnosno ljudi iz Razvojne banke da su to pomogli ustvari da se taj kredit upropasti, odnosno ta sredstva upropaste itd., tako da nažalost mi sve činimo, dakle, ja vam mogu reći da sam bio u Livanjskom kantonu sigurno ili Kantonu 10. bio sam sigurno desetak puta, bio sam u Širokom Brijegu, evo ja ću vam reći da sam ja posjetio nekoliko firmi gospodina Lijanovića, ne znam evo imam ovdje nazive itd.
Nažalost vam moram reći „Lijanovići“ nisu nikad dobili kredit od strane Razvojne banke a samo iz jednog razloga koji je, dakle, Zakonom propisan, a to možete i provjeriti, dakle, Uredbom ministra finansija, da ne može pravno lice koje je blokirano nema teorijske šanse da može dobiti kredit i ja ću vam sad reći otprilike u periodu od kako sam ja direktor banke „Lijenovići“ nikad, „Lijanovići“, dakle, pravno lice „Lijanovići“ iz kojih je izraslo sedam ili osam firmi su nažalost sve blokirane i zbog toga, dakle, to je osnovni razlog zbog čega pravno lice „Lijanovići“ iz koje su izrasle 10 ili 15, ne znam tačno, mislim 19, otprilike do 19 firmi je ustvari do jedne blokirano, do jedne blokirano. Dakle, ja imam izlistan iz Centralnog registra banke i to je osnovni razlog zbog čega.
Moram vam reći, dakle, kad se god pojavi zahtjev od strane „Lijanovića“ on bude deblokiran par dana dok se otprilike prođe procedura te kreditne itd. ono nažalost, nažalost obzirom da mi pratimo kreditnu istoriju jedan od osnovnih elemenata, to je povjerenje, na kraju banka je vrlo jednostavno, povjerenje, dakle, nije, dakle, moglo zbog toga dobiti kredit. To je, dakle, osnovni razlog inače evo imaćete priliku i dokumentaciju i pogledati naravno kao parlamentarci što vršite i takozvani parlamentarni nadzor, dakle, preko Vlade, odnosno preko Skupštine banke i ne znam je li još neko pitanje? (upadica) I, pardon, za Ribića, da. Mi imamo pravo svi da promišljamo, je li, razmišljamo ja što se tiče Ribića ja sam naprotiv sa njim dobar, dakle, znamo se itd., ali nešto govori o ljudima gdje su radili i kako su radili itd., može biti dobrih i loših stvari kao i u ovome, je li, možda sam za neke dobar, možda za neke loš, otom-potom, neko dokazuje to na sudu, neko putem medija, je li, rehabilituje itd. ne ulazeći u to, ali u periodu dok je bio gospodin Ribić izvršni direktor i Petar Jurčić bio predsjednik Nadzornog odbora oni su odobrili preko 50 miliona maraka firmi „Lijanovići“ i ta firma je blokirana eto do dandanas. Evo to su moja promišljanja i evo to sam izrekao. Dakle, možda to naravno ne temelji ništa crno, ali nešto…
…nešto bi trebalo značiti da se tolika sredstva odobre, a da se ta sredstva ne vraćaju.“
Prvi predmet je ministar Lijanović, odnosno gdje sam izrekao na Skupštini da je gospodin Lijanović dolazio u Razvojnu banku tražeći za određena pravna lica da se odobre kreditna sredstva i da budem precizniji, tražio pogodbu da ja ostanem predsjednik Uprave Razvojne banke ukoliko ja odobrim kredit da će on to dogovoriti i da ja mogu ostati. Ja sam rekao da sa mnom nema pogodbe. Ovo ću sada reći o pravnim licima za koje je intervenisao gospodin Lijanović, onda ću se kasnije vratiti na zajednički sastanak Adila Osmanovića, Lijanovića u kabinetu predsjednika Stranke demokratske akcije.
Lijanović je Razvojnu banku posjetio od 07.06.2011. godine do 13.11.2012. godine 20 puta, kao dopremijer Vlade. Dakle, ima tačna evidencija, ja ću ostaviti naravno ovu dokumentaciju u kom periodima je gospodin potpredsjednik Vlade gospodin Jerko Ivanković posjećivao Banku. I naravno, ovdje postoje dokazi ulaska u Razvojnu banku.
Pravno lice Lijanović, zbog čega ovo upravo pitanje gospodina poslanika vezano za pravna lica, jer morat ću to objasniti stručno šta to ustvari znači. Nažalost, u morati i kasnije ono što sam rekao na Skupštini jednu neprikladnu možda rečenicu koja je bukvalno shvaćena, pa ću tu ponovno govorit.
Lijanovići d.o.o. su formirali sljedeće firme iz te firme su izašle sljedeće firme: Mesna industrija Lijanović d.o.o., Farma koza „Muša“, (upadica) Prosoft d.o.o., MIMO d.o.o., Velmos kompani d.d., Auto Lijanovići d.o.o. Mostar, Auto kuća Flar Lijanovići d.o.o., Korahin d.o.o., Lijanovići renta car, Auto kuća Lijanovići, Lio trans d.o.o., JN Junita, Farmer mesna industrija, Laktab, ZDI Produkt, Fanco d.o.o., Flar d.o.o., Preventiv d.o.o., Lišpet d.o.o.
U članu 43. Zakona o Razvojnoj banci u šest tačaka je opisano kako se odobrava kredit, između ostalog kreditna (upadica) to je Uredba Vlade Federacije BiH o nadzoru i poslovanju Razvojne banke. Ne, ne, rekao sam „Službene novine“ 57/08, a 37 su Zakon o Razvojnoj banci. U pravu ste, to je Uredba, možemo ako hoćete da neko donese.
Dakle, ja govorim o članu 43. pa možete provjeriti. Dakle, između ostalog finansijski izvještaji pravnih lica kreditna istorija, povezanost pravnih lica. Dakle, Razvojna, svaka banka, ne ova, nego svaka banka vrši analizu svih finansijskih izvještaja, uzima opći određeni koleteral u vidu mjenica, a ono lice koje diže, odnosno traži ili kreditni aplikant daje ustvari određenu nekretninu. Dakle, sva povezana lica prema Zakonu o bankama moraju biti analizirana predmetom analize.
Naravno, ovdje postoji Izvještaj konkretno o pravnom licu Lijanovići. Dakle, ako govorimo o tom pravnom licu evo možete pogledati ja neću govoriti cifru, piše kakvi su im računi, svi blokirani i naravno imaju iznosi. I sva pravna lica koja sam ja pobrojao u ovoj shemi se nalaze ustvari pogledati da su ta lica jedna otvarana, zatvarana itd., tako da nažalost ovo o čemu ja danas govorim, kao poslanike molim da to ostane obzirom da se radi o dokumentaciji i pravnim licima. I naravno, skrećem pažnju na član 35. Zakona o bankama koji govori da tu se ne odnosi na Parlament istina, nego se odnosi na uposlenike Razvojne banke, kontrolne organe kao što je Agencija za bankarstvo itd. i tome slično.
Prema tome, ovo o čemu sam ja govorio nemate se potrebe ljutiti, ja ne znam iz kog razloga se ljutite, ali ja vam govorim ovo što jeste. I ja ću vam reći o tim posjetama, te posjete koje su izvršene.
Dakle, i da završim kada su u pitanju pravna lica, ima hronologija kreditnih zahtjeva Lijanović grupacija koji se nalaze u sastavnom dijelu ovog materijala. Dakle, tačno po datumima koji su zahtjevi bili na koji iznos i zbog čega su ova pravna lica odbijena. Dakle, da zaključima ako su u pitanju pravna lica ili koja su u vezi sa pravnim licem Lijanović d.o.o.
31.05. u 12 sati sam pozvan u Državni parlament BiH, imao sam sastanak sa predsjednikom gospodinom Tihićem kojem je prisustvovao i gospodin bio Lijanović. Tema je bila da li se može izaći u susret gospodinu Lijanoviću u smislu odobravanja kredita ZDI čini mi se pravno lice, da, ZDI Produkt d.o.o. u iznosu od 5 miliona KM jer je to neophodno da im se pomogne zato što je u međuvremenu došlo do raspada Platforme i da im se u tom smislu pomogne. Ja sam rekao naravno da je to pravno lice, da to pravno lice ne ispunjava uvjete iz razloga što je i povezano i pravno lice koje skoro osnovano. Dakle, ono je bilo negdje 2011. godine tek osnovano i ne znam da li je imao prihod primjeren čak ni do milion maraka, a kamoli iznos koji se tražio bio moguće za vraćanje tom pravnom licu.
03.07. u 14 časova bili smo u kabinetu kod predsjednika Tihića, bio sam pozvan u kabinet predsjednika Tihaća zatekao sam gospodina Adila Osmanovića, gospodina Jerku Lijanovića i naravno predsjednika. To je bilo 03.07.2012. godine u 14 sati, a 02.07. ja sam imao sastanak sa predsjednikom Tihićem koji mi je upravo govorio o pomoći ponovno Lijanovića da li bi se tu nešto mogli uraditi i pomoći i naravno uključujući ovdje i pravna lica Klasa i Pivare. Ja sam rekao da je to nezakonito i da ne mogu to provesti. Oni traže mogućnost da nekog dovedu pa da to realizira, da ja to doista ne mogu. Dakle, to se dešava 02.07. u 19 časova navečer. Predsjednik mi je doslovice ovako rekao: „Obzirom da se radi o nezakonitim radnjama ja te podržavam i ja ne želim da apsolutno u tom učestvujem“. Dakle, govorim 02.07. pošto se ništa ne može uraditi. Međutim, sutradan 03.07. me pozvao predsjednik kabineta Tihića, dakle, rekao sam ko je bio u kabinetu, rekao je, predsjednik se obratio Adilu Osmanoviću i rekao: „Gospodine Osmanoviću, evo, tu je Džaferović i neka obrazloži zbog čega se ne može odobriti kredit Lijanovićima.“ Ja sam naravno obrazložio poznate stavove iz dokumentacije koju je apsolutno znao i gospodin Lijanović. Adil Osmanović mi je izričito rekao ovako: „Ti to moraš provesti.“ Naravno, na šta sam ja burno reagirao i došao na sastanak, rekao sam da ja to neću nikada uraditi, ne mogu poduzeti sve radnje bilo kakve i da sam ja spreman podnijeti ostavku, onda je Lijanović na tu opasku dodao i rekao: „E, to nam baš sada treba i ostavka“. Time se završava sastanak da bi 03.07. naravno i nakon ovog 03.07. Lijanović je ulazio kod mene u kabinet i tražio mogućnost da se ponovno odobri kredit nudeći mi nekakvu pogodbu u smislu da ta Uprava ostane, da se nađe mogućnost itd. Uostalom to su stvari koje su se dešavale i nakon ovog burnog sastanka. To je što se tiče o predmetu Lijanovići.“
Kada je u pitanju …zgrade 26.10.2011. godine od 16 do 17 sati posjetio me ministar Adil Osmanović i Asim Sarajlić tražeći od mene da primim predstavnike firme Unioninvesta koja se nalazi ispod Centra Importane, firma Unis Unioninvest d.d. Sarajevo, to je zgrada koja je napravljena. 26.10.2011. godine između 16 i 17 sati tražeći od mene da primim te predstavnike, iako je dokumentacija te firme bila dostavljena ovdje ću vam to ja naravno i ostaviti tu dokumentaciju, dostavljena Banci možda prije 10-tak dana da je dogovoreno da ta zgrada košta (upadice) Zgrada Unioninvest ja sam taj zahtjev dobio 10.10., a oni su bili 26.10. kod mene. Ja sam ovaj zahtjev usmjerio na Mujezinovića pošto je Mujezinović u međuvremenu bio savjetnik moj i ja sam, a da primim gospodina Faruka Gabelu. Naravno, ja sam ovaj akt proslijedio Mujezinoviću, a mi smo u međuvremenu već, Mujezinović je vodio tu aktivnost sa premijerom Nikšićom da se traži mogućnost zemiljšta kupovine kako bi se gradila zgrada, jer je to bilo predviđeno planom itd. I onda Adil Osmanović je u trenutku (upadica) ova zgrada da ponovim (upadica) 26.10. u periodu od 16 do 17 časova u mom kabinetu posjetio me gospodin Asim Sarajlić i Adil Osmanović tražeći od mene da primim predstavnike firme Unioninvest d.d. konkretnije direktora Faruka Gabelu i sa njim obavim razgovor jer su oni već i razgovarali da bi ta zgrada moga koštati 20 miliona KM, zgrada Unioninvesta koja se nalazi ispod Importane, a Adil je rekao da se on je pokazao prstom ustvari ako da se oni uklapaju u 2 miliona KM. (upadica) pokazao i rekao, ovako sjedi s moje desne strane. Rekao mi je da ima tri sprata iznad i da ima četiri sprata garaža. Tu dokumentaciju sam ja tada, odnosno 10.10. proslijedio Mujezinoviću koji je bio kod savjetnik i ta dokumentacija je završila a/a jer je u međuvremenu Mujezinović vodio aktivnosti kada je u pitanju…
…u pitanju ta je firma, dakle, u problemima to mogu reći pred parlamentarcima. Oni već kasne, mi smo ih već dva puta dosad blokirali, opomena postoji vidjećete i ovdje u dokumentaciji koliko su ih puta upozoravali zbog njihove nelikvidnosti i dobio sam evo neki dan ponovo pismo, dobio sam ponovo pismo da ih ponovo primi sindikat itd. što nemam ja ništa protiv neka Vlada sutra zasjeda, treba pomoći tim ljudima koji su očito otići će na ulicu, ali ne samo njima nego treba i mnogim drugima, tako da je ovo dokaz ustvari kolika je bila želja da se ja ustvari pomjerim. E, ovo (upadica) može, može.
Kad je u pitanju osnovna pravna lica za koja je Adil Osmanović za takođe intervirao je Klas d.d.o. Sarajevo, koje sam već prethodno rekao na svojem zahtjevom jula mjeseca zato što je također ovdje dakle pisana dokumentacija tražio 20 miliona KM za tekuća sredstva, 10 miliona da se izvrši reprogram, pivara je tražila 7 miliona i za Hadžifejzovića kredit od 10 miliona KM uključujući naravno ovdje i gospodina Asima Sarajlića.
Također napominjem da je Skupština donijela odluku … politika Skupština i Nadzorni odbor otvorili su posebnu kreditnu liniju za Klas što je vrlo bitno da se odobri kreditna linija od 10 miliona maraka na dvije godine. To je bilo čini mi se februar mjesec to piše u dokumentaciji ovdje i Klasu je odobreno 8 miliona KM nije imao dovoljno… za 10 miliona. … u martu mjesecu tražili moritorij na taj kredit da tri mjeseca plaćaju samo kamatu ali ne i glavnicu i dakle kreditni odbor je donio takvu odluku izašao u susret obzirom zbog likvidnosti itd. Nakon tog reprograma odnosno moritorija dakle na 3 mjeseca i to se smatra reprogramom smatra se reprogramom.
Upućen zahtjev u mjesecu da se pošlo je do nekoliko kreditnih linija taj kredit i još druga neka kreditna linija iz prethodne godine koji je negdje iznosilo oko nešto su vidim dakle vratili vratili su ukupno 50 miliona KM da se izvrši reprogram, ali da je banka to uradila što je vrlo bitno dakle sad govorimo o porezivim i interes banke da je to banka uradila to bi bio loš reprogram i dakle oni bi išao u C kategoriju što znači u prevodu ako bi 10 miliona reprogramirali u tom periodu najmanje dakle najmanje C kategorija to je 20% to je dakle najmanje deset puta to je 2 miliona bilo bukvalno gubitka za banku kad je u pitanju taj reprogram.
Jedna bitna stvar je kod ministra Osmanovića što je usvojen Program za Program Srebrenica 2011.-2012. godine gdje je raspisan konkurs i gdje je dakle potpisan sporazum između Razvojne banke i Ministarstva za izbjegla i prognana lica da struktura finansiranja projekata bude 40% Razvojna banka, 40% ministarstvo i 20% … sredstva. Tu su aplicirale određene firme, ovdje to u dokumentaciji postoji. Taj program je nažalost trajao od aprila mjeseca pa sve evo od 2011. godine i on je stalno produžavan. Dakle čak … određeni klijenti i stiglo se na određenim klijentima koji bi trebali dobiti ta kreditna sredstva što znači dakle bilo je predviđeno 3 miliona da se daju 3 miliona grand sredstava i 3 miliona dakle kreditnih sredstava. Uvjet je bio da Razvojna banka donese prvo odluku odobravanje kredita a onda po tom ministarstvo donosi odluku, jer je tako potpisan sporazum da se po procedurama bankarskim odobravaju ta sredstva.
Nažalost mnoga od pravnih lica nisu mogla ta sredstva dobiti i onda su vršeni određeni pritisci ovdje se nalaze i posjete ministar recimo evo u 2011.-2012. godini negdje oko dvadeset puta dolazio u banku vršeći dakle i pritiske ne samo na predsjednika uprave nego je čak i zakazivao sastanke i mimo znanja odgovornih lica u banci sa referentima koji su održavali vodili te kreditne zahtjeve kao što je recimo evo primjer pravna lica ne znam pravna lica … Srebrenica, Luk Sorž, Šuma projekt, Mis Banja Luka, Bahem gradnja d.o.o. Sarajevo itd. tako da od ta 3 miliona 600 hiljada maraka nije iskorišteno i ta sredstva vraćena u budžet. Nažalost dakle taj projekat vidjećemo šta je ishod tog projekta sad poslije, jer se … u međuvremenu da ljudi koji su i dobili kreditna sredstva i podsticajna sredstva da sad traže prenamjenu tih sredstava recimo jedno od pravnih lica je Alma Ras iz Olova koja je tražila da se 70 hiljada iz kreditnih sredstava preusmjeri za izgradnju objekta u Olovu što smi mi osporili i zatražili smo od ministarstva da se umanje i grand sredstva da bi se ta sredstva vratila naravno ministarstvu odnosno ta sredstva u budžet.
Evo, ovo je u najkraćem i time bi ja završio svoje izlaganje“
Gospodin Adil Osmanović je tokom svog saslušanja i diskusije sa članovima Komisije koje je održano 09.04.2013. godine između ostalog rekao:
“Ja sam zaista, mislim dobro poznajem gospodina Ramiza Džaferovića. Ja sam bio iznenađen takvim iznošenjem neistine pogotovo što je to bilo ovako kao što mi sada se ovdje gledamo oči u oči bio sam zaista zapanjen.
Međutim ako vidite taj prvi njegov dio izlaganja zadržao se samo na iznošenju da je na njega vršen pritisak. Onog momenta kada sam ja uzeo riječ a to je bilo čini mi se u drugom dijelu zasjedanja Skupštine to je evo ovdje. Možete samo pogledati na strani 8. on govori ovako.
Kad ga je ministar Vjekoslav Čamber upitao ko je to iz HSP-a vršio pritisak on ovako kaže: dakle nisam govorio o nikakvim kriminalnim radnjama, dakle, nisam govorio o nikakvim kriminalnim radnjama, ja sam samo govorio o pritiscima ne o kriminalnim radnjama, govorio sam samo o pritiscima.
Vi znate on je iznio tamo da sam ja pored toga što sam vršio pritisak na njega da se da kredit nekoj firmi od Lijanovića, ja zaista ne znam ni koje su to firme od Lijanovića. U ostalom kako ja mogu vršiti pritisak kao obični ministar u Vladi Federacije na njega a gospodin Lijanović je dopremijer, nači ima i jaču poziciju i funkciju itd.
Kad su u pitanju porodica Selimovići, ja zaista te ljude ne poznajem, ja te ljude poznajem jedino negdje sa nekih prijema, ali pretpostavljam zašto je rekao porodica Selimović a i vi pretpostavljate zašto je mene……mene povezao sa porodicom Selimović radi eventualno dobivanja nekog većeg prostora u nekim medijima. Zaista nisam nikada sa njim govorio a kamoli vršio pritisak, a vi ako poznajete Ramiza Džaferovića on nije baš takva osoba na koju se može vršiti pritisak da on nešto uradi. Ja nikada nisam isto takva osoba, niti sam bilo kada njemu nešto da kažem vršio pritisak u bilo kom segmentu. Naročito me pogodilo kada je spomenuo vi vidite da ovdje sam se i ja malo bio izgubio, kao pomenuo neki objekat gdje sam ja kod njega dolazio da se taj objekat kupi da bi se ja ugradio sa dva, to nije moja terminologija, da bi se ja ugradio. Ja nikada očima nisam ni miliona vidio, a kamoli da ja pričam da se ugradio oko dva miliona.
Ono što je primjetno do sada a to je da privredni subjekti jako teško prelaze entitetsku liniju. Vrlo često privredni subjekat iz Federacije investira u Doboj, Srebrenicu, Bratunac, a time se doprinosi cementiranje entitetskih linija. Mi smo plasirali sa Razvojnom bankom od tri miliona dva miliona i 400. I tačno je da sam ja razgovarao sa mnogim privrednim subjektima ukazivao im da je dobro da investiraju u regiju Srebrenica, Zvornik, Bratunac i jako je teško naći privredne subjekte koji su spremi da tamo investiraju. Sa ova 2 miliona i 400 koji su plasirani imamo negdje oko 4-5 privrednih subjekata iz Sarajeva, Žepča itd. koji su tamo investirali i dobili smo negdje do sada preko 60 novih radnih mjesta povratničke populacije. Nažalost, 600 hiljada maraka ja sam bio prinuđen da vratim u Budžet Federacije BiH jer nismo mogli utrošiti, nismo imali dovoljno subjekata zainteresiranih da na taj prostor to plasiramo. To sam sa Ramizom oko toga kontaktirao, razgovarao i pokušavao i on da na neki način ohrabri te privredne subjekte da tamo investiraju.“
Na pitanje Komisije: „Poduzeće „Polet“ Srebrenica je li vam poznato? I u kakvom ste vi svojstvu bili kod direktora Razvojne banke zajedno sa ovlaštenim licem?“ Ministar Osmanović je odgovorio:
„Vidite jednu stvar, meni je sada jako žao što predsjednik Uprave Razvojne banke želi čuvajući svoju poziciju direktora Razvojne banke da dovede u pitanje jedan tako dobar projekat o kojem sam malo prije govorio. Vi ne možete ući u bilo koju instituciju, pa ni u Razvojnu banku ako niste se sa nekim čuli i dogovorili sastanak. Ja sam dogovorio sastanak sa direktorom Razvojne banke, razgovarao sam, rekao je dovedi tog privrednika. Radi se o osobi koja je iz Srebrenice rodom koja ima privredni subjekat čini mi se u Ilijašu. I ja sam rekao, nije korektno, nije dobro da imate u Ilijašu firmu, a da vi ne budete pokazatelj i Srebrenice da tamo treba otvarati privredne subjekte. I tačno je da sam išao, razgovarao i to je sve.“
Na pitanje Komisije koje je glasilo: „Juče prilikom saslušanja, gospodin Džaferović je pominjao sastanak kod predsjednika SDA gospodina Tihića na kojem je pored ostalih rekao da ste prisustvovali vi i gospodin Asim Sarajlić. Molio bih vas da samo vi kažete da li je bilo takvog sastanka, da li se on dogodio i šta ste na tom sastanku razgovarali s obzirom da ono, da čujemo i drugu stranu, uslovno rečeno?“
Ministar Osmanović je odgovorio:
„Dobro hvala. To je nešto što je predsjednik Uprave Razvojne banke iznio na ovom zasjedanju Skupštine. Mi smo vrlo često sjedili u Centrali SDA, predsjednik stranke, zamjenik, ja i mnogi drugi aktivisti i funkcioneri SDA, čini mi se da je i Ramiz čak i bio član jednog Odbora ne mogu sad biti siguran, da li za finansije itd., ali da vam kažem jednu stvar, pored predsjednika Tihića i pored zamjenika predsjednika stranke da ja vršim pritisak na Ramiza Džaferovića ja sam trećerangiran, ako je neko nešto i radio i ako je neko našto mislio da za njega izvrši pritisak ili da ga nagovori da nekome dadne kredit u prisustvu predsjednika stranke i zamjenika predsjednika stranke dozvolite da sam ja tu u trećem safu, što kažu. Hvala.“
Ministar Osmanović je prokomentarisao i evidenciju o ulasku u Razvojnu banku.
„Ja se pitam u kakvom li to društvu ili državi živimo ako neko hoće da predstavi da ulazak federalnog ministra u federalnu instituciju nekome se može predstavitikao sumljiv čin.
Zašto na pitanju ove privrednog subjekta rekao sam da se radi o privrednom subjektu i čovjeku koji je iz Srebrenice a mi od ova 3 miliona koliko je bilo kreditnih sredstava da se utroši za regije Srebrenica u Odluci stoji da se 60% tih sredstava treba utrošiti u Opštinu Srebrenica, a imali smo samo jedan ili jedan privredni subjekat koji je prošao to je „ALMA RAS“ iz Olova koja je prošla i čini mi se na desetine privrednih subjekata koji su aplicirali i nisu prošli. Imate možda petnaestak možete vidjeti. Prije subjekat koji ste aplicirali nisu prošli. Kad banka počne da gleda onda vidi da nisu solventni itd.
Ja bih volio pa neko je ciljano stavio da kažemo možda ciljano stavio gdje može sigurno stavio tu osobu ulazak ministra za to ja sam ulazio i sa drugim privrednicima u tu Razvojnu banku i svako je ulazio mislim nije Razvojna banka nešto gdje je zabranjeno ulaziti i razgovarati. Da je sreće da imamo više privrednih subjekata, koji su spremeni investirati na prostoru entiteta Republika Srpska, a rekao bi i na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske da rušimo tu barijeru entitetske podjele.“
Na kraju izjave ministar Osmanović je izjavio citiramo: „Da, upravo ništa nije tačno od toga, to je iznesena jedna teška kleveta i teška laž od predsjednika Uprave Razvojne banke na mene zato što sam se usprotivio donošenju i stupanju na snagu ove odluke i najvjerovatnije i kao predsjednika Kadrovske komisije SDA.“
(VisokoIN/MojPortal)
