Prema procjenama u BiH ima oko 7.500 injekcionih korisnika droga, a u FBiH ih je 4.900. BiH je, s obzirom na geostrateški položaj, tranzitna zemlja preko koje se opojne droge krijumčare na putu između zemalja proizvođača i zemalja potrošača.
Time je BiH i zemlja s velikim rizikom za širenje zlouporabe droga i kriminala koji se međusobno prožimaju, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH u povodu Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) procjenjuje se da je u Evropi 1,5-2 miliona korisnika teških droga. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je cjelokupna populacija injekcionih korisnika droga pod povećanim rizikom za infekciju HIV-om, hepatitisom B i C te spolno prenosivim bolestima.
Kako u BiH ne postoji jedinstven metodološki sistem evidentiranja i praćenja u oblasti zlouporabe droga, mogu se raditi procjene broja korisnika opojnih droga. Prema tim procjenama u BiH ima oko 7. 500 injekcionih korisnika droga, a u FBiH 4.900. U 2011. godini registrirano ih je: 868 je u centrima za opijatsku supstitucijsku terapiju (u FBiH 809), 206 u službama hitne medicinske pomoći (FBiH 181), 512 u centrima za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV/AIDS VCCT (FBiH 454), 227 u zatvorima (FBiH 62), 129 u komunama (FBiH 110), 211 uhićenja (FBiH 102), navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Neprecizni su podaci o broju onih koji eksperimentiraju drogama ili ih uzimaju na drugi način. Najčešće korištena droga je marihuana, koju koristi 7-25 posto adolescenata, a procent ovisi o uzrastu, sredini u kojoj žive, spolu… Otprilike,16.godina je dob prvog uzimanja droge.
Eksperimentiranje s alkoholom započinje već ranije. Alkohol je poguban, i nažalost, preveniranju ovisnosti o alkoholu se ne pridaje dovoljno pozornosti, iako se zna da je to polazna tačka za druge ovisnosti.
Po posljednjem ESPAD istraživanju u Hrvatskoj napr., njihovi učenici su uvjerljivo prvi po učestalosti ‘snifanja’, mahom ljepila i drugih štetnih sredstava za inhaliranje. Alkohol u kombinaciji s još nekim sredstvom (marihuana, tablete…) su naredni korak u životu ovisnika, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Oni koji nastave s drogama, heroin će uzeti oko 20. godine. Neće ga odmah intravensko uzeti, nego će ga ili pušiti ili ušmrkavati ili nešto drugo, ali će onda nepunu godinu ili godinu dana iza toga prvi put krenuti na intravensko uzimanje.
Slijedi još nekih pet godina do te srednje dobi i prvog prijavljivanja na liječenje, odnosno traženje stručne medicinske pomoći. Među njima je 90 posto ovisnika o opijatima. Zabrinjavajući je podatak da oko 17 posto opijatskih ovisnika i oko 40 posto neopijatskih živi s partnerom i djetetom. Djeca koja žive s roditeljima ovisnicima nemaju zdravo odrastanje. Veliki problem je i pojava novih opijata na tržištu koji još nisu uvršteni na listu zabranjenih supstanci u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Na domaćem tržištu prodaju se i nove sintetičke droge porijeklom iz Kine, koje su jeftinije od uobičajenih, uglavnom se prodaju putem Interneta, a prepoznatljive su po egzotičnom mirisu koji daje bogatu aromu. U novim sintetičkim drogama tzv. „dizajnerske droge“ često se nalaze supstance koje nisu uvrštene na listi te se tako stvaraju novi narkotici da bi se zaobišli zakoni o drogama. Obično se u određenoj mjeri mijenja molekularna struktura već postojećih droga ili se pronalaze nove droge s potpuno drugačijom hemijskom strukturom, dok je učinak na konzumenta gotovo isti kao kod zabranjenih narkotika. Tu su i anabolički steroidi, sredstva zabranjena u sportu itd.
Parlamentarna skupština BiH je utvrdila listu kontroliranih opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka i prekursora iz kojih se može dobiti opojna droga. Procjenjuje se da je dostupnost raznih droga sve veća, da eksperimentiranje drogama počinje sve ranije, da se nastavlja trend porasta broja mladih i žena konzumenata droga kao i visoka korelacija korisnika droga sa samoubojstvima, kriminalom, nasiljem…
Radi suzbijanja zlouporabe droga kao i nadzora neophodno je raditi na smanjenju ponude (zadatak represivnog sustava) i potražnje u što trebaju biti uključene, prije svega obrazovne institucije i lokalna zajednica, kao mjesta edukacije za zdravi stil života i prevenciju rizičnog ponašanja, te zdravstvene ustanove za prevenciju i liječenje i institucije socijalne skrbi za rehabilitaciju i resocijalizaciju liječenih ovisnika.
Promocija zdravlja nije samo obveza zdravstvenog sustava, nego cjelokupnog društva i zajednice te svi zajedno trebamo usmjeravati građane na zdrave stilove života i izbor koji omogućava ostvarenje punog fizičkog, psihičkog i duhovnog zdravlja, cjelokupnog osobnog razvoja te društvenog i ekonomskog blagostanja, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH u povodu 26. juna koji se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama.
(VisokoIN)
