Nadležni inspekcijski organi BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, sukladno važećim propisima, kontinuirano provode kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane na tržištu Bosne i Hercegovine, kazao je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sejad Mačkić.
‘Nakon dobivanju laboratorijskih rezultata o utvrđenom prisustvu aflatoksina M1 u mlijeku koje je prelazilo maksimalno dozvoljenu količinu propisanu Pravilnikom o maksimalno dozvoljenim količinama za određene kontaminante u hrani započete su pojačane kontrole prisustva aflatoksina M1 u mlijeku’, dodao je Mačkić.
‘Nakon dobivanju kompletnih rezultata inspekcijskog nadzora od strane inspekcijskih organa, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine informirat će javnost o svim poduzetim mjerama te, kao i do sad, dati odgovarajuće preporuke potrošačima’, dodao je Mačkić.
Jedini relevantan pokazatelj na osnovi kojeg se može govoriti o sigurnosti hrane to su rezultati laboratorijskih analiza hrane.
Agencija za sigurnost hrane BiH, u saradnji sa laboratorijama za kontrolu hrane, prikuplja, obrađuje i analizira podatke o analizama zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane koji se na godišnjem nivou kreću od 120 000 – 180 000 analiza hrane, te na osnovi njih, a u suradnji s nadležnim institucijama BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, vrši procjenu rizika radi osiguranja visokog stepena zaštite zdravlja potrošača.
Na pitanje jedu li bh. građani hranu lošijeg kvaliteta nego oni u zemljama EU-a, Mačkić je kazao kako se na osnovi rezultata laboratorijskih analiza, može konstatirati da je postotak analiza u Bosni i Hercegovini približno isti kao i u drugim zemljama okruženja i Evropske unije.
U skladu s odredbama člana 26. Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), subjekti u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa, te su isti odgovorni za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, distribucije i prodaje.
‘Ako neko raspolaže pouzdanim informacijama da se na tržištu Bosne i Hercegovine nalazi zdravstveno neispravna hrana neophodno je da se obrati Agenciji za sigurnost hrane BiH ili nadležnim inspekcijskim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, koji će u skladu sa vežećim propisima preduzeti potrebne mjere kako bi se otklonio rizik po zdravlje potrošača’, izjavio je Mačkić.
‘Isto tako, kako se potrošači ne bi dovodili u zabludu, informacije o sigurnosti hrane koje se publiciraju u sredstvima javnog priopćavanja moraju biti pouzdane i argumentirane, odnosno zasnovane na rezultatima laboratorijskih analiza i relevantnim podacima nadležnih institucija’, istaknuo je Mačkić.
Iz Ureda ombusmana za zaštitu potrošača napominju kako osnovna odgovornost za zdravstvenu sigurnost hrane leži na proizvođaču i u tom smislu je odgovoran za štetu prouzrokovanu greškom u njegovom proizvodu.
Posljednji slučaj pojave neispravnog mlijeka na tržištu potvrđuje potrebnu kontrole hrane u cijelom ciklusu proizvodnje, tj. ‘od njive do trpeze’, što uključuje i kontrolu namirnica namijenjenih stočnoj ishrani.
Da bi se postigla sveobuhvatna kontrola hrane i time sigurnost proizvoda, to pretpostavlja jasnu ulogu nadležnih institucija i sistemska rješenja, kao što su certifikacija, standardizacija, akreditiranje, monitoring i inspekcijski nadzor.
Zaštita potrošača kada je u pitanju prodaja proizvoda štetnih za zdravlje treba da bude na najvećem mogućem nivou. Pored postojećih mehanizama provođenja kontrola u lancu proizvodnje ‘od njive do trpeze’, najhitnije treba zakonski precizirati i mogućnost vođenja sudskog spora protiv odgovornog proizvođača, odnosno trgovca i uvoznika.
Ombusman za zaštitu prava potrošača u BiH Dragan Doko izjavio je kako sistem globalne sigurnosti hrane ‘od njive do trpeze’ ima svojih manjkavosti, ali da bi odustajanje od njega značilo još jače ugrožavanje sigurnosti zdravlja i života ljudi.
Sljedivost, kao princip, jeste kralježnica tog sustava i važna je karika kako bi se na brz i pouzdan način moglo utvrditi mjesta gdje nastaju incidenti i njihovi uzroci.
‘Sistem brzog upozoravanja i uzbunjivanja čini mrežu odgovornih institucija koji u tom lancu imaju izravne nadležnosti. No i prored svih kontrola i procjena rizika, realno je pretpostaviti da će se i u budućnosti događati ovakvi incidenti, što ne isključuje ni one s najtežim posljedicama po ljudsko zdravlje’, istaknuo je Doko.
Po njegovom mišljenju, suočeni s dugotrajnom ekonomskom krizom proizvođači, motivirani profitom i opstankom na tržištu, ne prežu ni od svjesnih obmana i prevara potrošača.
S druge strane pritisnuti smanjenim prihodima i stalnim poskupljenjima i potrošači su motivirani kupovati jeftinije proizvode koji ujedno nose i veći rizik po njihovo zdravlje.
Povjerenje potrošača u pogledu točnog i istinitog deklariranja poljuljano je, pa se svi s razlogom pitamo u kojoj mjeri je ono što jedemo ispravno za konzumiranje i tačno deklarirano.
‘Teško je utvrditi u kojoj su mjeri nedavni incidenti rezultat pojačanih kontrola, ali sasvim sigurno znamo da ne postoji odgovornost u smislu posljedica za takve aktivnosti.
Pored smanjene prodaje proizvoda pojedinih proizvođača ne postoje druge sankcije za one koji svjesno izigravaju povjerenje potrošača unaprijed računajući da ih neće ni biti.
Sve do trenutka dok ne budu suočeni s teškim posljedicama urušavanja sustava sigurnosti hrane i povjerenja potrošača realno je prognozirati da će tako nastaviti i u buduće’, zaključio je Doko.
(VisokoIN)
