Na području Federacije BiH, prema procjenama, ima više od 3.000 divljih deponija, rečeno je Feni u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (FMOIT).
“Veliki je broj općinskih deponija koje funkcionišu kao legalne a koje nisu tehnički uređene i općine imaju obaveze da naprave određene planove i aktivnosti i da investiraju u tehničko uređenje takvih deponija. Federalno ministarstvo ima u svom programu realizacije budžeta za ovu godinu podršku u takvim projektima i te aktivnost se paralelno dešavaju sa uspostavom osnovne infrastrukture za upravljanje komunalnih otpadom a to su regionalni centri za upravljanje otpadom”- kazao je pomoćnik ministrice u Sektoru za okoliš FMOIT Mehmed Cero.
U toku je izgradnja novih regionalni centara, a neki su već izgrađeni, kao što su centri u Sarajevu, Zenici, Mostaru, Tuzla. U toku su pripremne aktivnosti na gradnji centara za Goražde, Bihać, Livno.
“To je osnovna infrastruktura centara za upravljanje komunalnim otpadom gdje otpad treba da se odlaže na potpuno za okoliš bezbjedan odnosno sanitaran način. Paralelno s tim eliminišu se divlje deponije” – kazao je Cero.
Pomoćnica ministra za zaštitu okoliša u KS-u Zijada Krvavac u razgovoru za Fenu kaže da su službe komunalnih redara i općinske službe komunalne inspekcije nadležni prvo da sprječavaju nastanak divljih deponija i da se sankcionišu jer divlje deponovanje odnosno nelegalno odlaganje otpada na nedozvoljenim lokacijama čini jedan od ozbiljnih problema po okoliš i ono je prisutno na području čitave BiH, pa i na području Kantona Sarajevo.
“Na području kantona Sarajevo, prema podacima iz 2012. godine sa kojima raspolaže KJKP “Rad”, postoji 45 lokacija na kojima se nelegalno vrši odlaganje otpada, a prema podacima općina u Kantonu Sarajevo ima oko 60 takvih lokacija” – kazala je Krvavac, dodavši kako se radi o “promjenljivom broju”.
Ona je istakla kako je “bitno razlikovati nelegalne divlje deponije od deponija na kojima se smeće odlaže s područja jedne općine”.
“To nije karakteristika u KS nego druge općine u FBiH imaju općinske deponije koje nisu sanitarne deponije, ali su zvanične, nisu nelegalne, zato što njime upravljaju uglavnom općinske službe” – pojasnila je Krvavac.
U Kantonu Sarajevo jedina zvanična deponija je sanitarna deponija u Smiljevićima.
Najizraženiji problem sa nelegalnim deponijama na području Kantona Sarajevo je u općinama Ilijaš, Hadžići i na području Ilidže, kazala je Krvavac dodavši kako se “one pojavljuju i na području drugih općina Kantona”.
Iako postoji dobar pravni okvir, odnosno Zakon o komunalnoj čistoći i upravljanja otpadom, imamo i komunalne redare i propisane sankcije, najčešći uzroci za nastanak divljih deponija su odlaganje u kasnim večernjim satima ili onaj ko je proizveo taj otpad ne raspolaže dovoljnim finansijskim sredstvima za zbrinjavanje, kazala je Krvavac dodavši kako je “mnogo elemenata koje utiču na stvaranje divljih deponija”.
Krvavac je podsjetila kako “neke od divljih deponija koje su registrovane u KS postoje još iz ratnog perioda”.
“Neke divlje deponije se nalaze na nepristupačnim lokacijama ali i postoji sumnja da se nalaze na terenu gdje je moguće postojanje mina, tako da se vodi evidencija tih divljih deponija ali nije realno očekivati njihovo uklanjanje. A za neke deponije koje dugo egzistiraju na tim lokacijama ne postoje ni oprema za uklanjanje, odnosno bila bi skupa oprema kojom bi se one uklanjale”- upozorila je Krvavac.
Kaže da neke divlje deponije KJKP Rad u saradnji s općinama uklanja i one se uglavnom pojavljuju na mjestima gdje lokacije nisu pokrivene komunalnom infrastrukturom, gdje ne postoje postavljeni kontejneri za odlaganje otpada ili se radi o nelegalnom odlaganju onih koji ne žele da plate odlaganja otpada.
Na divljim deponijama najčešće se odlaže građevinski i kabasti otpad iz domaćinstva, kazala je Krvavac dodavši kako “uglavnom te divlje deponije predstavljaju konstantnu opasnost za pojavu različitih zaraza”.
“Puno se ulaže sredstava u njihovo uklanjanje, međutim iako ima i zakonski okvir i imaju instrumenti u smislu inspekcijskog nadzora i nadzora komunalnih redara ponovo se javlja nelegalno odlaganje otpada”- kazala je Krvavac naglašavajući da treba imati cjeloviti sistemski pristup u prevenciji i sprečavanju nastanka deponija.
“Treba ukloniti sve one razloge zbog kojih nastaju divlje deponije, treba tačno na bazi konkretnih informacija na terenu preuzeti određene mjere koje bi uključivale obezbjeđivanje alternativnog načina odlaganja” – kazala je Krvavac dodavši kako kompletno područje KS nije obuhvaćeno pružanjem usluge, još ima prigradskih naselja gdje nisu postavljeni kontejneri i stanovništvo nije u mogućnosti da odlaže otpad.
Direktor KJKP “Rad” Selim Babić je Agenciji Fena kazao kako se prikupljeni otpad iz Kantona Sarajevo odlaže na deponiju u Buča Potoku koja je udaljena tri kilometra od gradske zone.
“Odlagalište otpada u Smiljevićima je sanitarno odlagalište gdje se odlaže komunalni kućni otpad i u prosjeku se dnevno, zavisno od godišnjeg doba od 500 do 600 tona smeća doveze i odloži na ovu deponiju” – kazao je Babić, dodavši kako „na području KS postoje divlje deponije koje su manjeg obima i karaktera“.
On kaže da na tim deponijama nesavjesni građani odlože manju količinu otpada, ali “Rad” to ukloni.
“One su manjeg obima i privremenog su karaktera, dva tri dana budu prisutne na javnoj površini i mi ih uklonimo. Ukoliko se eventualno formiraju neke deponije, to se prati putem eko redara ili putem općinskih organa i iskoristimo priliku kada su javni radovi, oni se obično organiziraju svake godine ili početkom proljeća ili tokom ljeta i evidentiramo takve lokacije i te deponije uklonimo”- kazao je Babić.
On je naglasio kako je poduzeće “Rad” nadležno za čišćenje javnih površina, trotoara i pražnjenje kontejnera, ali da nije nadležno da uklanja otpad ili građevinski šut koji neko “pod okriljem noći istrese i pobjegne”.
Upozorio je kako “Rad” nije nadležan ni za smeće u okviru privatnih posjeda ili tamo gdje je država vlasnik objekata koji su u ruševnom stanju.
(VisokoIN/Fena)
