Projekt evidencije stećaka u Bosni i Hercegovini prezentiran je danas na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. O projektu koji realizira Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije u saradnji s Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika govorili su voditelj tog projekta prof. dr. Dubravko Lovrenović, te arheolozi Edin Bujak i Dijana Koljić.
Prvi popis stećaka u BiH obavljen je u vrijeme Austrougarske a posljednji popis stećaka u BiH obavio je 80-ih godina prošlog stoljeća Šefik Bešlagić koji je prema nekim izvorima zabilježio 687 lokaliteta s 59.593 stećka.
Cilj projekta je prikupiti podatke o današnjem broju stećaka, srednjovjekovnih kamenih spomenika, u Bosni i Hercegovini kao i utvrditi njihovo stanje očuvanosti radi moguće zaštite.
Za sada je popis urađen u općinama Zenica, Jajce, Ključ. A u planu je i općina Visoko i druge bh. općine.
Na području općine Zenica stanje sa stećcima je katastrofalno. Na području ove općine je broj stećaka u odnosu na očekivani manji za više od 50 posto.
Na području općine Jajce evidencija se radila uz punu podršku Općine te saradnju lokalnog Društva za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca.
Za razliku od Zenice u Jajcu je pronađeno više stećaka pa i novih nekropola od očekivanog.
Kad je riječ o istraživanju u općini Ključ kao interesantan podatak Dijana Kojić je navela da je uspjela da pronađe nekropolu s oko 50 stećaka koja je pod zemljom i za koju ne znaju ni oni koji žive u neposrednoj blizini.
Kako se moglo čuti na prezentaciji od učesnika projekta veliki broj stećaka je uništen, devastiran, nestao, utonuo u zemlju. Između ostalog ovo historijsko blago Bosne i Hercegovine služi i za izgradnju kokošinjaca te slaganje drva!
Lovrenović i saradnici su istakli lošu situaciju u kojoj se nalaze stećci u BiH. Oni isti stećci s kojima država Bosna i Hercegovina zajedno s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom se želi nominirati na listu Svjetske baštine UNESCO-a.
Kako je Lovrenović istakao na današnjoj prezentaciji 31. januara do 24 sata aplikacija za nominaciju će najvjerovatnije biti podnesena.
On je još jednom istakao potrebu osnivanja instituta za stećke u okviru kojeg bi se zaposlili mladi ljudi koji bi bili posvećeni istraživanju stećaka.
Lovrenović je rekao da se često čuje da nema para za kulturu prije svega, međutim, po njegovim riječima Vlada Kantona Sarajevo svojevremeno je u budžetu planirala oko 300.000 KM za pokretanje ovog instituta. Međutim, došla je nova vlada i ova stavka je brisana.
Tako da Lovrenović smatra da je pitanje sredstava samo pitanje dobre volje.
(VisokoIN)
