Nakon presude Evropskog suda za ljudska prava, Ministarstvo sigurnosti najavilo protjerivanje u treću zemlju. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odlučio je da Imad al-Husin, poznatiji kao Abu Hamza, koji od oktobra 2008. godine boravi u pritvoru Imigracionog centra Bosne i Hercegovine u Istočnom Sarajevu, ne smije biti deportiran u Siriju zbog potencijalne prijetnje da bi tamo bio izložen torturi i nehumanom postupanju.
Istovremeno, ovaj sud je zaključio da je al-Husin od samog pritvaranja šestog oktobra 2008. do 31. januara 2011. godine bio nezakonito zadržan u pritvoru imigracionog centra.
U slučaju, Fadila al-Hamdanija, kojeg su sigurnosne strukture BiH, jednako kao i al-Husina, proglasile prijetnjom za nacionalnu sigurnost ove zemlje, utvrđeno je da nema smetnji za njegovu deportaciju u Irak.
I jedna i druga presuda postat će pravosnažne, ako u naredna tri mjeseca ni jedna od strana u postupku ne podnese zahtjev za preispitivanje presude.
Bez objašnjenja
Agent BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Monika Mijić, međutim, izjavila je da al-Husin nije slobodan jer je njegov trenutni pritvor u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima, s tim da ga BiH ne može protjerati u Siriju, ali ima pravo aplikanta eventualno protjerati u neku treću zemlju.
Ona je naglasila da je Abu Hamza bio pritvoren u cjelosti u skladu sa domaćim zakonodavstvom, te da je protivno Konvenciji bio je pritvoren u periodu dok nije pokrenut postupak protjerivanja.
“Kada je 2011. godine pokrenut proces protjerivanja, pa do danas, njegovo pravo na slobodu nije povrijeđeno. Sve dok je u toku postupak protiv Abu Hamze, njegov pritvor je zakonit i u skladu sa Konvencijom”, napomenula je Mijić.
Prema presudi, BiH mora platiti al-Husinu najkasnije tri mjeseca od donošenja presude kaznu u vrijednosti od 3.000 eura kao nematerijalnu štetu.
Vlasti BiH nikada nisu, niti sada žele, objasnile zbog čega je al-Husin prijetnja za sigurnost zemlje.
Dragan Mektić, iz Službe za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH, kazao je za Al Jazeeru da se radi o tajnoj informaciji koju ne može iznositi u javnost.
Kazao je da će ministarstvo sada pronaći drugu zemlju u koju će deportirati al-Husina.
“Dok mi to ne pronađemo, tu sigurnu zemlju, i ne dogovorimo takav oblik deportacije, obzirom da je prijetnja po nacionalnu sigurnost, on će ostati u Imigracionom centru”, kazao je Mektić.
Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, kazala je za Al Jazeeru da je urpkos pravu na porodični život, pravno moguće izručenje al-Husina u treću zemlju.
Kazala je kako Konvencija dozvoljava da se u određenim slučajevima dio nje stavi van snage, a primijeni domaći zakon.
Al-Hussinova supruga i djeca su bh. državljani.
Jovanović je kazala da ukoliko al-Hussin bude izručen u neku drugu zemlju, „na njima je da odluče da li će ga pratiti ili će ostati u BiH.“
Reakcije porodice
Al-Husin i al-Hamdani su u BiH stigli tokom rata i kao dobrovoljci su se borili na strani Armije BiH.
Revizijom im je oduzeto državljanstvo BiH i određena je njihova deportacija u matične zemlje.
Sirijac i Iračanin ostali su bez državljanstva BiH kada su nakon rata rađene provjere njihove prošlosti. Razlog za oduzimanje državljanstva uglavnom je bila povezanost takvih osoba s radikalnim islamističkim skupinama.
Vlasti BiH u ovakvim su slučajevima donijele odluke o oduzimanju državljanstva za više desetaka naturaliziranih građana te zemlje porijeklom uglavnom iz islamskih zemalja.
Al-Husinova djeca rekla su za Al Jazeeru da su sretna jer njihov otac neće biti izručen Siriji.
“Išli smo, standardno u školu, završavali obaveze, ali uporedo brinuli o kući, porodici, roditeljskim sastancima, tako da smo za ove tri i po godine, odrasli mnogo prije nego naši vršnjaci”, rekla je kćerka Nudžejma, dok je njena sestra Widad kazala da razmišlja o tome kako bi bilo da joj otac izađe iz pritvora.
„Da ponovo svi sjedimo za stolom, da njegovo mjesto biše ne bude prazno”, rekla je Widad.
(VisokoIN/Al Jazeera)
