Alkohol godišnje ubije 15.000 Nijemaca, odnosno od posljedica pretjeranog uzimanja raznih alkoholnih pića umre 18 osoba na 100.000 stanovnika, objavio je u utorak Savezni zavod za statistiku. Alkoholizam posebno pogađa one na istoku, što se objašnjava socijalnom situacijom, ali i posljedicama ”kulture pijenja” u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, pa zato eksperti traže radikalno poskupljenje alkoholnih proizvoda, odnosno, povećanje poreza na tu robu, prenosi Tanjug.
Njemački istok se bori s većim problemom, nego zapad, i dvije decenije poslije pada Berlinskog zida, na istoku i dalje umire više ljudi od alkohola, nego u takozvanim ”starim pokrajinama”.
“Tužna statistika” alkoholičarskog života pokazuje da se na čelu liste nalazi pokrajina sjevernjačke ljepote, koju zapljuskuju vode Baltika – Meklenburg-Prednja Pomeranija, gdje na 100 000 ljudi ima 37 smrtnih slučajeva od posljedica pijanstva.
Za njom slijedi Saksonija-Anhalt, pokrajina u centru države, s 36 mrtvih, pa Saksonija, federalna jednica bujne ljepote i burne prošlosti, koja bitku bije s neonacistima u parlamentu i kuburi s privredom, s 26 mrtvih, zatim Brandenbrug s 25.
Na zapadnoj strani grad-pokrajina Bremen ima 29 smrtnih slučajeva, Sjeverna Rajna Vestfalija16, Bavarska s 14 slučajeva, i Baden-Virtemberg 13.
Prema procenama njemačkog Zavoda za pitanja ovisnosti, socijalna situacija igra, između ostalih, važnu ulogu i pokrajine na istoku su teže pogođene privrednom krizom, nego na zapadu države.
Ljudi, kažu eksperti, pokušavaju da u alkoholu ”utope” svoje brige, pa tako – s jedne strane, alkoholizam može da vodi ka nezaposlenosti i nezaposlenost u alkoholizam.
Opunomoćenik savezne vlade za pitanje brorbe protiv droge Mehtild Dickmans smatra socijalne probleme kao osnovu za razlike u alkoholizmu između istoka i zapada.
Istorija pokazuje, kažu eksperti, da se u DDR-u pilo i više i češće, nego kod bogate braće na zapadu i da je to komunistička partija nekadašnje Istočne Njemačke zapravo pokušavala da predstavi bezazlenim problemom, jer se alkoholizam smatrao kapitalističkim manirom.
Onaj, ko danas na istoku Njemačke umre od posljedica alkohola, star je između 50 i 60 godina, što znači da se on kroz ”kulturu pijenja” DDR-a već socijalizirao. Od tog problema čovjek se ne oslobađa, samo zato što je došlo do promjene političkog sistema- kažu zapadnonjemački eksperti i ukazuju na to da je i na zapadu također postojao sopstveni problem s alkoholom.
”Njemačka je, ukupno gledano, jedna visokoproblematična alkohol – zemlja”, rekao je šef DHS-a Raphael Gasmann.
(VisokoIN/Fena)
