Nacrt zakona o zaštiti žiranata, koji je Federalnom parlamentu predložila zastupnica Saveza za bolju budućnost BiH Aida Čikić, odobren je jednoglasno 11. septembra na sjednici Predstavničkog doma u Sarajevu, što je obradovalo više od 300.000 ljudi. Podsjetimo da je zbog dužničke bezizlazne situacije u BiH više od 40 osoba izvršilo samoubistvo.
Nakon što je usvojen Nacrt, postavljen je rok od 90 dana za održavanje javnih rasprava o ovom aktu. Neke su rasprave već održane, a Čikić je posebno zadovoljna raspravom u Mostaru, a činjenica da banke već sada nude kredite bez žiranata prvi je ispunjeni cilj ovog zakona.
“Banke već nude kredite bez žiranata i to je prvi naš uspjeh nakon usvajanja Nacrta. Također se nude krediti s nepromjenjivom kamatnom stopom prilikom otplate i to je veliki korak. Sljedeći naš korak prilikom izrade prijedloga zakona bit će da se odredbe Zakona provedu u slučaju što većeg broja prevarenih žiranata”, kaže Čikić.
Suština ovog zakona je da teret vraćanja kredita treba snositi korisnik te da banke i mikrokreditne organizacije treba da opterete njegovu pokretnu i nepokretnu imovinu u slučaju nevraćanja kredita, a samo u krajnjoj nuždi da posežu za obavezama žiranata.
“Shodno onome što su nam ljudi rekli na izuzetno uspješnim raspravama, obavit ćemo konsultacije sa svim relevantnim stranama i želja nam je da prijedlog bude jednoglasno usvojen kako bismo zaštitili toliki broj ljudi koji su spremni čak i na očajničke poteze zbog bezizlazne situacije u kojoj su se našli”, dodaje Čikić.
Čak i proste računice pokazuju da svaki deseti građanin BiH vraća tuđi kredit, a statistika govori da ni u jednoj zemlji svijeta ne postoji toliki broj prevarenih žiranata kao u našoj zemlji.
“Ovo je postao nacionalni problem. U ovakvoj ekonomskoj situaciji i nastupajućoj novoj recesiji postalo je neizdrživo vraćati i tuđe dugove te smo zato reagirali”, naglasila je Čikić.
Nažalost, nemoguće je da zakon bude primijenjen retroaktivno, ali, kako je potvrdila Čikić, nastojat će se da se zaštite ljudi koji su trenutno na sudovima, jer žiranti, prema dosadašnjim zakonskim rješenjima, imaju jedino mogućnost da sudskim putem traže svoja prava, što je izuzetno skupo.
“Pokušat ćemo što veći broj ljudi zaštititi, a šteta je što ovo nije ranije urađeno”, kazala je Čikić.
Dženana Mahmutović, predsjednica sarajevskog ogranka Udruženja za zaštitu žiranata, najavljuje da će tražiti da se amandmanom u zakonu obuhvate svi kreditni ugovori od 2003. godine.
“Te 2003. godine su se “sijali” ovi krediti bez ikakve osnove i sada je vrijeme za “žetvu”. Ljudi su ni krivi ni dužni vraćali tuđe kredite. Tražit ćemo da se svaka odgovornost skine sa žiranta, a da banke iznađu mogućnost naplate na drugi način”, kaže Hadžimahmutović, potcrtavajući da su i sami ljudi iz banaka potvrdili da su žiranti bili najjeftiniji način kako bi bankari plasirali enormno puno kredita, dužnici uzeli novac, a žiranti bili ti koji su vraćali.
Trenutno u BiH postoji oko 20.000 zabilješki na tuđoj imovini.
“Dakle, svakoga trenutka možemo očekivati ljude na ulici. Tražimo da se odmah skinu zabilješke s hipoteka jer, ako smo mi kao roditelji napravili grešku, djeca nisu ta koja trebaju ispaštati”, zaključuje Hadžimahmutović, piše “Avaz”.
U decembru prošle godine u RS je dopunjen i izmijenjen Zakon o bankama, koji samo djelimično štiti žirante, dok će u Federaciji nakon usvajanja prijedloga zakona, zaštita biti sveobuhvatnija i bolja.
(VisokoIN)
