Mustafa Cerić, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ne prestaje da šokira javnost u regiji svojim istupima. Čovjek koji će ostati upamćen po brojnim fetvama, pa čak i protiv jednog ministra koji je pokušao da u Kantonu Sarajevo predmet vjeronauke bude ocjenjivan opisno, ponovo je aktuelizirao staru tezu kako su Bošnjaci jedini narod koji nema svoju državu na Balkanu.
I ne samo to – nekadašnji poglavar Islamske zajednice BiH ocijenio je da je odluka donesena na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već sva tri naroda – najveća podvala. Nema sumnje, ocjenjuju analitičari, da Cerićev istup nanosi ogromnu štetu ne samo Bošnjacima već i Bosni i Hercegovini.
Ne prođe ni pola godine, a da Mustafa Cerić, bivši reis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a odnedavno i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa, ne uzdrma ne samo bosanskohercegovačku već i javnost u regiji svojim izjavama. Tako je nedavno, gostujući na jednoj privatnoj TV stanici, ponovio dugogodišnju tezu kako su Bošnjaci jedini narod na Balkanu koji nema svoju državu. Nekadašnji reis, pojašnjavajući šta pod tim misli, otišao je i korak dalje:
„Tu činjenicu da smo mi Bošnjaci jedini koji nemamo svoju nacionalnu državu na Balkanu treba da uvaže oni i da priznaju tu našu velikodušnost koju mi kažemo: Evo, mi nećemo praviti svoju ekskluzivno nacionalnu državu, ali zato hoćemo da budemo jednakopravni u BiH“, prenosi Radio Slobodna Evropa
Cerić je tokom 20-ogodišnjeg mandata reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini često volio da govori u ime svih Bošnjaka u ovoj zemlji, ali i šire. Za Džemaludina Latića, profesora na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, teza kojom Cerić želi govoriti u ime jednog naroda je neutemeljena, a njegov posljednji istup, kako kaže, nanio je više štete Bošnjacima nego svi do sada.
„Ta priča podgrijava one koji prave atmosferu disolucije BiH, atmosferu po kojoj smo mi i dalje tri zavađena naroda“, rekao je Latić.
Dževad Hodžić, profesor na sarajevskom Fakultetu islamskih nauka kaže:
„Taj nastup ocjenjujem vrlo konfuznim, nespretnim i u velikoj mjeri podesnim da izaziva nepovjerenje i da izaziva reakcije koje Bosni i Hercegovini neće i ne mogu biti od koristi.“
Podsjetimo, bivši reis ostaće upamćen i po raspravi sa episkopom Srpske pravoslavne crkve Grigorijem polovinom prošle godine, i to na konferenciji posvećenoj pomirenju i toleranciji.
No, na ovakve konstatacije, ali i ovu posljednju, niko iz krugova bošnjačke akademske zajednice nije reagovao. Iako Cerićevu nedavnu izjavu smatra štetnom, profesora Nedžada Mulabegovića, predsjednika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, smo pitali zbog čega nije onda našao shodno da se, u ime organizacije kojoj pripada, ogradi od Cerićevih istupa.
„To je osobni stav gospodina Cerića i mislim da u tom smislu Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca nije imalo potrebu za nekom ekspresijom svog stava“, navodi on.
Posebno je opasna i tvrdnja Mustafe Cerića, data također u nedavnom intervjuu, kako je odluka donesena na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a- da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska – najveća podvala:
„Kad se kaže da nije ni ovoga, ni onoga, ni onoga, to znači nije ničija. Ko je domaćin?“
Raif Dizdarević, učesnik NOB-a i bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, kaže za RSE kako je Cerićeva tvrdnja antibosanska: „Jer u jednoj višenacionalnoj zemlji ne može niko biti domaćin.“
Za mnoge bh. analitičare, teze koje je godinama iznosio Mustafa Cerić nisu tačne i utemljene na stvarnosti. Posebno je opasno, kako navode, to što njegove izjave idu u prilog onim političarima koji zagovaraju podjelu Bosne i Hercegovine.
Profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz o tome kaže: „Ova teza u ovom trenutku pokazuje da je on iz kleronacionaliste evoluirao u ćosićevski tip nacionaliste i da je to preuzimanje onih formula koje su bile karakteristične za velikosrpski nacionalizam u SFRJ.“
Inače, bivši reis često je imao običaj slati zapaljive poruke i svoju funkciju vjerskog poglavara pretvarati u funkciju političkog lidera. Uoči isteka mandata izjavio je da kraj obnašanja funkcije reisa ne znači i kraj njegovog rada, kako je rekao, za islam, svoj narod i Bosnu i Hercegovinu.
No, ukoliko ta borba podrazumijeva izjave u kojima druga dva naroda trebaju Bošnjacima priznati velikodušnost jer neće stvarati nacionalnu državu, onda je to, kako ističu naši sagovornici, borba koju najveći dio Bošnjaka ne priznaje kao svoju.
(VisokoIN)
