Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić danas je u Sarajevu otvorio javnu raspravu o temi „Likovna i muzička kultura, te tjelesni i zdravstveni odgoj u Okvirnom nastavnom planu i programu za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji BiH“ u kojoj učestvuju savjetnici iz pedagoško-prosvjetnih zavoda, predstavnici nevladinih organizacija, sindikata i roditelja.
Ovom raspravom Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke završava ciklus od šest tematskih javnih rasprava o svim predmetnim oblastima u Okvirnom NPP-u za osnovno devetogodišnje obrazovanje.
Dakle, koordinacija ministara obrazovanja i nauke u FBiH, a potom i Vlada FBiH na inicijativu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, nacrt dokumenta Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu je uputio u javne rasprave.
„Cilj javnih rasprava koje su do sada održane u Bihaću, Mostaru, Zenici, Tuzli i Sarajevu, jeste da uz pomoć ne samo stručne već i šire zainteresirane javnosti dođemo do odgovora da li je postojeći Okvirni nastavni plan i program zapravo nama potreban i da li je opterećen predmetnim oblastima i kurikulima koja možda nisu svojstveni za učenike devetogodišnje škole“, rekao je Mašić.
Na taj način već se došlo do zaključka da su djeca opterećena velikim brojem činjenica.
„Učenici osnovnih škola postali su hodajuće enciklopedije, a ništa nije usmjereno na to kako djecu naučiti da misle, kako da uspostavljaju asocijacije, kako da njeguju stvaralačko mišljenje. Zato smo zadovoljni da smo na osnovu dosadašnjih rasprava napravili bazu veoma korisnih sugestija s terena, a u cijeli proces je bilo uključeno više od 300 nastavnika iz Federacije BiH“, rekla je pomoćnica federalnog ministra obrazovanja i nauke Nadija Bandić.
Zahvaljujući tome Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke trenutno raspolaže bazom dobrih komentara kako treba inovirati Okvirni nastavni plan i program.
„Nastavnici su davali sugestije kako uspostaviti jaču korelaciju između predmeta, te koje sadržaje treba prebaciti iz nižih u više razrede, a sve to kako bi se na kraju dobio nastavni plan i program koji je moderan, rasterećen i potpuno u skladu sa sadašnjim trenutkom“, kazala je Bandić, ističući da savremeno doba zahtijeva potpuno novi pristup sticanja znanja.
Kao probleme u devetogodišnjoj školi, Mašić ističe, nepovezanost predmeta kao što su matematika, fizika i informatika u osmom razredu, a također iz biologije, kaže, uči se zahtjevno gradivo koje gotovo da odgovara fakultetskom nastavnom planu i programu.
Zaključio je da će slične javne rasprave trebati ponoviti i za nekoliko godina jer se nastavni plan stalno prilagođava novim vremenima i saznanjima i zato će ovaj kontinuirani proces po njegovom mišljenju trajati onoliko koliko bude potrebno da dobijemo nešto od čega će koristi imati i učenici i nastavnici i obrazovni sistem, odnosno bh. društvo u cjelini.
Osim devetogodišnjeg obrazovanja, naglasio je da je u BiH veoma ishitreno i bez potrebnih analiza započeo i bolonjski proces.
„Krenuo je bez strategije i pripreme, pa danas imamo potpuno četiri različita sistema Bolonje samo u Federaciji BiH. Osnovna svrha ovog procesa bila je mobilnost, koju danas ne možemo ostvariti, jer različiti kantoni različito implementiraju prvi i drugi ciklus studiranja po Bolonji“, objasnio je Mašić, dodajući da je uz dobru volju moguće otkloniti postojeće greške, što je prije svega njihova odgovornost prema učenicima i bh. društvu.
Radna grupa formirana na nivou FBiH u narednom periodu finalizirat će ove aktivnosti i tada će prvi put biti objavljen sveobuhvatan cjelovit Okvirni nastavni plan i program za osnovno devetogodišnje obrazovanje u FBiH.
(VisokoIN/Fena)
