U Gazi se do 2020. više neće moći živjeti ukoliko se ne poduzmu hitne akcije kako bi se poboljašla opskrba vodom, zdravstveni uvjeti i školstvo.
‘Potrebno je sada poduzeti akcije kako bi Gaza 2020. bila mjesto na kojem se može živjeti a to je već sada složeno’, rekao je novinarima UN-ov koordinator za humanitarno djelovanje Maxwell Gaylard prilikom objave dokumenta.
Pet godina nakon početka izraelske blokade, Gaza ima 1,6 miliona stanovnika a tokom idućih osam godina njihov bi se broj trebao povećati za 500.000, kažu autori UN-ovog izvještaja o Pojasu Gaze.
Gaza ima jedno od najmlađih stanovništava na svijetu a 51 posto stanovnika mlađe je od 18 godina.
‘Odmah treba poduzeti akcije glede osnovnih životnih potreba; vodoopskrbe, struje, obrazovanja, zdravstvenih usluga kao i u drugim aspektima’, rekao je Gaylard.
Gaza nema zračnu ni pomorsku luku. Stanje na granici je napeto sa čestim sukobima zbog raketne ili minobacačke vatre iz Gaze i izraelskih zračnih napada. Ljudi u Pojasu Gaze žive uglavnom od UN-ove pomoći, financiranja iz inozemstva i tunela kojima se donosi hrana, građevni matarijal, elektronske naprave pa i automobili iz Egipta. Krijumčarska privreda, međutim, nije rješenje.
Robert Turner, voditelj operacija UN-ove agencije za radove i pomoć (UNRWA) rekao je da će Gazi do 2020. trebati još 440 škola, 800 bolničkih kreveta i više od 1000 dodatnih ljekara.
Gaylard je pozvao međunarodne donatore da povećaju pomoć stanovnišvu koje u 80 posto slučajeva ovisi o njoj.
Nedostatak čiste pitke vode od najveće je neposredne zabrinutosti, rekao je Jean Gough iz UNICEF-a. Izvještaj predviđa 60-postotno povećanje potreba enklave za vodom a potrebno je žurno djelovanje kako bi se zaštitili i postojeći izvori vode.
Gaylard je rekao da Gazi treba mir i sigurnost kako bi se popravili životni uvjeti njenih stanovnika. ‘To sigurno znači okončanje blokade, okončanje izolacije i okončanje sukoba’.
(VisokoIN)
