U ljeto 2010. ekshumirani su posmrtni ostatci žrtava agresije na BiH iz jezera Perućac u blizini Višegrada. Vještačka akumulacija hidroeletrane u Bajinoj bašti u susjednoj Srbiji koristi rijeku Drinu za proizvodnju električne energije, dok se jezero Perućac jednim dijelom proteže na teritoriju BiH.
U jezeru Perućac ima još žrtava
Brojni ratovi i konflikti, vođeni u ovom području, u prošlosti su odnijeli hiljade života. Tijela žrtava, bacana su u Drinu i završila na dnu jezera.
“Sigurno da jezero Perućac, osim ovih 200 posmrtnih ostataka, koje smo mi otkrili prije skoro dvije godine, krije posmrtne ostatke najmanje još toliko žrtava koje leže na dnu jezera i rijeke Drine”, kaže Amor Mašović, predsjednik Komisije za traženje nestalih Federacije BiH.
Čišćenje akumulacije Bajina bašta bila je prilika da brojni građani, predvođeni ekspertima za traženje nestalih, učetvuju u pretraživanju dijela jezera Perućac. Ipak, da bi se utvrdio konačan broj žrtava na dnu jezera, bit će potrebno mnogo više vremena.
“Ne vidim izgleda da bi se u doglednoj budućnosti moglo doći do dna rijeke Drine, da bi se ono istražilo i kako bi se ostaci svih žrtava pronašli i identificirali. Mi ćemo nastaviti raditi na pretrazi područja Općine Višegrad i drugim grobnicama koje su dostupne i, nadati se da ćemo i u njima pronaći jedan broj Višegrađana, iako, po mom uvjerenju, najveći broj njih leži na dnu Perućca i rijeke Drine”, objašnjava Mašović.
“Ja mislim da je rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu. Ako se vratimo nazad u historiju i na događaje iz Drugog i Prvog svjetskog rata, iz Balkanskih ratova, i sve one genocide kojima je bio izložen bošnjački narod, kojih je prema nekima bilo čak deset, onda je sigurno da korito rijeke Drine od svog nastanka, pa do ušća, jeste vjerovatno najveća masovna grobnica Balkana”, ističe Mašović.
Dijelić istine
On naglašava kako su timovi za traženje nestalih prije dvije godine „pokazali cijelom svijetu i otkrili samo mali dijelić istine koju krije Drina u svojim njedrima, ali, nažalost, veći dio tih tajni će zauvijek ostati skriven na njenom dnu”.
“U Perućcu je nađeno sigurno najmanje 200 žrtava, od toga je 162 postmrtna ostatka su dosad identificirani, a najmanje 38 još uvijek nije identificirano. Možemo pretpostaviti zašto je to tako. Zato što su svi članovi njihovih porodica ubijeni i nema među živima niko ko bi dao krv za DNK analizu ili nisu uopće imali bliske članove porodice”, objasnio je Amor Mašović.
Kad je riječ o budućim aktivnostima na polju pretrage toka Drine i jezera Perućac, Mašović ističe da ukoliko “odnosi u regionu ostanu ovakvi kakvi su danas, ako jedan značajan dio javnosti u Bosni i Hercegovini, dio javnosti u susjednoj Srbiji i Crnoj Gori i dalje bude negirao da se desio genocid nad Bošnjacima Podrinja, uključujući i Srebrenicu, i ako se i to negira, teško je očekivati od takvih ljudi da će dozvoliti da se ponovo zaustave turbine”.
„U jezeru Perućac smo prije dvije godine ekhumirali ostatke oficira austrougarske vojske, koji su tu ukopani prije stotinjak godina, u vremenu između 1914. i 1918. godine”, objašnjava Mašović te ističe da „o tome svjedoče očuvani novčići koji su nađeni u njihovim džepovima iz tog vremena”.
„Pretpostavke su da ih je njihova vojska ili neko drugi ukopao u livadu koja je u to vrijeme predstavljala obalu rijeke Drine. Kada je izgrađena hidroelektrana Bajina bašta, ta livada je potopljena jezerom Perućac”, rekao je Mašović.
Briga o grobovima
Posmrtni ostaci ekshumiranih vojnika i dalje su u prostorijama Gradskih grobalja u Visokom. Vlada Bosne i Hercegovineje vrlo blizu potpisivanja sporazuma sa Vladom Njemačke na osnovu kojeg bi Društvo iz Njemačke za brigu o grobovima Prvog i Drugog svjetskog rata preuzelo brigu za izgradnju i održavanje groblja na nekom lokalitetu u Bosni i Hercegovini gdje bi se sahranili posmrtni ostaci njihovih sugrađana.
„Njemačka već ima takve sporazume sa Hrvatskom, Slovenijom, a odnedavno i sa Crnom Gorom”, pojašnjava Mašović koji je bio na čelu ekspertnog tima koji je predao nacrt tog sporazuma Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara na dalju proceduru.
(VisokoIN/Andolija)
